Na upit je li gradnja novog bloka termoelektrane na domaći ugljen s nižom razinom emisija ugljičnog dioksida opravdana ili ne, 47,3 posto ispitanika ocijenilo je da je ta investicija potrebna, 30,6 posto je protiv, a ostali još nemaju stajalište o pitanju koje je u zadnje vrijeme izazvalo velike stručne i političke rasprave, pa i najave da će se o tome odlučivati na referendumu.
Većina želi termoelektranu?
Kad bi se odlučivali o jednom ili drugom energetskom projektu kao alternativi, gradnju bi nove nuklearke poduprlo 22,2 posto ispitanika, a novi blok šoštanjske termoelektrane 60,8 posto, pokazala je anketa koju je objavio vodeći slovenski list.
– Ta dva projekta ne konkuriraju jedan drugom jer će novi blok termoelektrane u Šoštanju početi raditi 2015., a drugi blok nuklearke u Krškom ni teorijski ne može biti izgrađen prije 2023, – izjavio je u razgovoru za “Delo” državni tajnik za energetiku Janez Kopač. Po njegovim riječima,
Slovenija ne može računati s urednom opskrbom strujom bez novog ulaganja u novi blok u Šoštanju koji će biti ekološki prihvatljiviji od starog dijela termoelektrane, te se koristiti dijelom od 130 milijuna tona slovenskih strateških zaliha ugljena.
S druge strane, dodao je Kopač, novi blok nuklearke u Krškom dugoročno je rješenje za povećanje potrošnje struje u budućnosti “ako znanost do tada ne pronađe druga, jeftinija tehnološka rješenja”.
“Nuklearka ne zagađuje”
Gradnju novog bloka šoštanjske termoelektrane vlada je poduprla i već se provodi bez obzira na rasprave o visini sklopljena ugovora za dobavu opreme, a gradnja drugog bloka nuklearke ove godine tek čeka na uvrštenje u državni energetski plan i traženje mogućih suinvestitora.
Ekonomisti bliski prijašnjoj vladi tvrde da gradnja bloka termoelektrane smanjuje mogućnost da se izgradi drugi blok u Krškom, te tvrde da iza projekta u Šoštanju stoji domaći energetski lobi i politički interesi sadašnje vlade. S njima se slažu i neki ekološki stručnjaci koji upozoravaju da ulaganje u Šoštanju neće bitno smanjiti emisije stakleničkih plinova, da je nuklearna energija zbog emisije CO2 prihvatljivije rješenje te da je stanovništvo u širem krugu nuklearke naviknulo na njenu blizinu jer ocjenjuju da je rad nuklearnih elektrana danas siguran.
