Što je to drugi dohodak?

Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka što se ne ostvaruje po osnovi primitaka od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja i propisanih izdataka. Po osnovi primitaka od drugog dohotka obračunavaju se i plaćaju:

• porez na dohodak od drugog dohotka − obračunava, obustavlja i plaća isplatitelj;
• prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak;
• porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a; te
• u određenim slučajevima i obvezna osiguranja (doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje).

Što se sve smatra drugim dohotkom

Drugim dohotkom osobito se smatraju:

• primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu;
• autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava;
• primici po osnovi djelatnosti sportaša;
• primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti;
• primici u naravi koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada;
• nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iznad propisanog iznosa;
• primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iznad 50.000,00 HRK godišnje;
• stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iznad 1.600,00 HRK mjesečno (iznimno u nekim slučajevima iznad 4.000,00 HRK mjesečno);
• sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima amaterima za njihovo sportsko usavršavanje iznad 1.600,00 HRK mjesečno;
• nagrade za sportska ostvarenja iznad 20.000,00 HRK godišnje i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima iznad 1.600,00 HRK; te
• ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.

Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa, odnosno, iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima. U 2014.godini to je vrijednost od 571.752,00 HRK, dok za 2015. godinu najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa iznosi 571.896,00 HRK. Takav porez na dohodak obračunava, obustavlja i isplaćuje Porezna uprava kao porez po odbitku po stopi od 40%.

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak od 1.1.2015.

Ispitivanje izvora imovine poreznih obveznika redovna je djelatnost Porezne uprave u postupcima utvrđivanja porezne obveze, odnosno Porezna uprava kontinuirano prikuplja i analizira podatke te prati promet sa ciljem ispravnog utvrđivanja svih činjenica bitnih za oporezivanje, odnosno sa ciljem otkrivanja neprijavljenog dohotka te u konačnici pravilnog utvrđivanja porezne obveze.

Zakonom se radi smanjenja porezne evazije propisuje da se drugim dohotkom smatra i primitak utvrđen kao razlika vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje te način utvrđivanja tako ostvarenog dohotka. Propisuje se da se porez na dohodak po osnovi tako ostvarenog dohotka plaća po stopi od 40%, pri čemu bi se isti smatrao konačno plaćenim porezom, odnosno porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi mogli podnijeti godišnju poreznu prijavu. Dakle, uvedeno je veće porezno opterećenje u odnosu na postojeći porezni tretman

Pojedinac na raspolaganju generalno ima sljedeću imovinu:

• novac na tekućem računu, žiro-računu ili oročenoj štednji;
• nekretnine u vlasništvu;
• dionice ili udjele u društvima kapitala;
• automobile, jahte i ostalu sličnu imovinu.

Sva gore navedena imovina vidljiva je Poreznoj upravi putem OIB-a, prema JOPPD obrascima, naravno, ako je registrirana na ime.

Jednostavnim sučeljavanjem izvora za stjecanje imovine i same imovine kroz određeni vremenski period, Porezna uprava utvrđuje nerazmjer između izvora za stjecanje imovine i same imovine koju posjeduje Porezni obveznik.

Porezni rizik

Ono što je izrazito važno za zapamtiti u svezi drugog dohotka je načelo gospodarske biti. Spomenuto pravilo nalaže da se poslovi prikazuju sukladno svojoj prirodi posla, tj. neovisno o tome kako poslodavci nazvali određeni posao ili ugovor, za aspekt oporezivanja važne su činjenice koje određuju taj posao.

Ovo pravilo važno je kod drugog dohotka zbog porezne stope po kojoj se uplaćuje predujam poreza na dohodak. Naime, drugi dohodak oporezuje se s poreznom stopom od 25% neovisno o visini primitka, što ponekad predstavlja značajnu uštedu u odnosu na poreznu stopu od 40% koja se primjenjuje ovisno o visini primitka.

Porezne uštede

Ukoliko se na temelju predmetnog pitanja žele ostvariti porezne uštede, potrebno je imati na umu u kojim se slučajevima obračunava drugi dohodak te koji su propisani iznosi do kojih su određeni primici neoporezivi. Na primjer, ukoliko poduzeće stipendira određenog studenta, valja voditi računa o tome da se iznosi stipendije veći od 1.600,00 HRK smatraju drugim dohotkom na koje je isplatitelj takve stipendije (poduzeće) dužno obračunati 25% poreza na drugi dohodak i pripadajući prirez. No, stipendije su oslobođene plaćanja doprinosa.

Nadalje, u nekolicini je slučajeva moguće koristiti izdatak od 30% (autorski honorar, umjetnički honorar), pa je potrebno imati na umu i tu činjenicu, kako se ne bi plaćao veći iznos poreza i doprinosa od onog koji je propisan zakonom (korištenje spomenutog izdatka što umanjuje poreznu osnovicu).

Zaključak

Prilikom obračuna drugog dohotka, bitne su činjenice koje obilježavaju navedeni radni odnos. S tim u vezi, potrebno je izbjegavati jezične konstrukcije određenog posla koje bi upućivale na to da se, sukladno odredbama Zakona, radi o drugom dohotku, ako činjenično stanje upućuje na to da je ispravno s radnikom sklopiti Ugovor o radu. U slučaju nadzora Porezne uprave, koji može trajati i nekoliko mjeseci, lako će se utvrditi da odnos koji se obračunava prema odredbama drugog dohotka, ustvari ima obilježja stalnog radnog odnosa.

Ukoliko se uistinu radi o drugom dohotku, potrebno je voditi računa o tome da nije moguće koristiti odbitak niti, u većini slučajeva, izdatke te da se tako dobiveni drugi dohodak oporezuje stopom 25%, neovisno o poreznim razredima. Izuzetak, ujedno i novost u Zakonu, je oporezivanje razlike između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje po stopi od 40%.

[box style=”0″]

Članak napisao Mazars Cinotti Consulting

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

 

 

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.

 

[/box]