“Hrvatska se opet nalazi u recesiji, a oporavak će početi tek iduće godine” istaknuo je Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci na izlaganju o ekonomskim izgledima 2012.-2013. te dodao da bez strukturnih reformi i reforme tržišta rada nema oporavka.
Nova Vlada krenula je u dobrom smjeru, ali za izlazak iz krize trebat će napraviti puno više. Ponajprije se to odnosi na reformu tržišta rada. Trenutno je on u dualitetu: zaštićeni su u javnom sektoru, dok je u privatnom situacija obrnuta.
Analitičari Hypo Alpe-Adria banke u danas predstavljenoj polugodišnjoj publikaciji “Ekonomska istraživanja – Macroeconomic Outlook 2012 – 2013” prognoziraju ovogodišnji pad BDP-a u Hrvatskoj od 2 posto u odnosu na prošlu godinu, dok bi 2013. BDP mogao porasti za 1 posto.
Pritom u 2012. predviđaju pad osobne potrošnje u odnosu na prošlu godinu za 0,6 posto, inflaciju od 2 posto, stopu nezaposlenosti prema metodologiji međunarodne organizacije rada od 16,4 posto te prosječni tečaj eura od 7,55 kuna.
[infopunkt 4134 3]
Osim Hrvoja Stojića, izlagao je i Athanasios Vamvakidis, bivši šef misije Međunarodnog monetarnog fonda u Hrvatskoj, a sada stručnjak Odjela za valutne strategije, Bank of America Merrill Lyncha. Vamvakidis je istaknuo da postoji jako mala mogućnost urušavanja euro zone zbog grčkih problema te ne postoji mogućnost ponavljanja grčkog scenarija u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj su se neke stvari počele rješavati, ali još uvijek ima stvari na kojima se mora puno raditi. Smatram da je teško očekivati ponavljanje grčkog scenarija” istaknuo je Vamvakidis.
Dati veće šanse privatnicima, a u javnom sektoru srediti situaciju
Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić smatra da se veće šanse trebaju dati privatnom sektoru dok se u javnom sektoru treba srediti situacija oko kolektivnih ugovora. Ponajprije se to odnosi na mogućnost trajanja kolektivnog ugovora bez vremenskog ograničenja, kao i na lakše otpuštanje ili smanjenje broja djelatnika u trenutku krize, ali i na lakše zapošljavanje u trenutku oporavka.
Stojić ističe da je ogroman problem preveliki mirovinski sustav i zalaže se za još jaču penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu.
“Po smanjenju deficita vidi se da postoji svijest o fiskalnoj konsolidaciji, poreznoj reformi i manjim parafiskalnim nametima. Problem bi mogli stvoriti precijenjeni prihodi i reforma na rashodovnoj strani” dodaje Stojić.
Od turizma se puno očekuje, oporavila su se i naša glavna emitivna tržišta. Investicije se pokreću u javnom sekto
ru, dok su privatnici zbog trenutne situacije iznimno oprezni.
Nadalje je izneseno da su rast cijena nafte u svijetlu geopolitičkih rizika te rast indirektnih poreza i drugih administrativno određenih cijena, primjerice energenata, prouzročili su pritiske na rast maloprodajnih cijena. S druge strane, slaba domaća potražnja uslijed fiskalne konsolidacije, daljnjeg rasta nezaposlenosti, pada plaća i razduživanja stanovništva te napokon stabilan tečaj upućuju na zadržavanje relativno niske prosječne inflacije u ovoj godini na razini oko 2 posto.
Štoviše, vjerujemo da su izgledi kretanja cijena burzovnih roba (ključnih energenata i prehrambenih sirovina) u konačnici više vezani uz oslabjele izglede po rast svjetskog gospodarstva, iako šokove na strani ponude još ne treba u potpunosti isključiti. Nešto višu inflaciju vidimo tek u 2013. uslijed sa ulaskom u EU povezane liberalizacije tržišta energenata, kao i ukidanja nulte stope poreza na dodanu vrijednost.
Rast vanjskog duga malo iznad 100% BDP-a vide ponajviše uslijed zaduživanja javnog sektora, viših kamata te slabije kune. Neizvjesnost oko nove kreditne aktivnosti te kapaciteta depozitne baze u uvjetima stagnacije ili pada inozemnih izvora daje prostora za monetarnu relaksaciju, no ona je i dalje uvjetovana vjerodostojnom fiskalnom konsolidacijom i pozitivnim utjecajem na gospodarski rast (primjerice ulaganja u izvozne sektore), kao i tečajnom stabilnošću.
