U narodu je uobičajeno shvaćanje pojma stres kao nečega što nas živcira ili zabrinjava, poput bolesti, svađe, problema na poslu i slično. Međutim, naše tijelo shvaća stres mnogo šire.
Što nas sve “stresira”?
Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres.
Stres je i tjelesni napor poput dugoga hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka. Zato kad mislimo da ljudi pretjeruju nazivajući sve stresom, ne možemo reći da su u cijelosti u krivu.
No, usprkos svim lošim stresovima, postoje i oni dobri. Određena doza stresa potrebna je da bismo se osjećali dobro u vlastitoj koži i u odnosu na druge. Stres nije uvijek negativan i poguban. Naprotiv, stres može biti izvor dinamičnosti i kreativnosti, pa i radne produktivnosti. Naime, kao i kod svega, tako i u doživljavanju stresa ključna je percepcija pojedinca. Ono što predstavlja stres jednoj osobi ne mora biti stresno drugoj. Ako se na pravi način postavimo, stres može postati izvor novih, još neiskorištenih snaga koje omogućuju pojedincu da postane jača, otpornija osoba.
Kako upravljati stresom?
Stvorite dnevnu rutinu. Pokušajte otići ranije na spavanje, a sljedeće jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22 sata te ustati što bliže svitanju. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru u roku od dva do tri tjedna trebali biste postići željene rezultate.
Smanjite obveze. Napetost i tjeskoba često su rezultat prevelikog broja obveza, bila riječ o prekovremenom radu, radu na više mjesta ili nešto ugodnijim obavezama kao što su to “dobrovoljni” tečajevi. Razmislite koje su obveze zaista obveze, a koje iz dnevnog rasporeda možete izbaciti.
Izbjegavajte osobe i situacije koje su vam stresne. Ako je ikako moguće, izbjegavajte osobe koje vam štete, s kojima se često sukobljavate, u čijem se društvu loše osjećate, koje vam crpe energiju, ne pružaju ono što od njih tražite i obrnuto. Loši međuljudski odnosi najveći su izvor stresa.
Odgodite veće promjene. Ako se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve značajnije promjene u životu osim onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite preuređenje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, čak i nabolje, predstavlja stres za organizam.
Počnite s tjelovježbom. Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu. Tjelovježba smanjuje osjećaje nezadovoljstva i napetosti, a povećava osjećaj zadovoljstva i radosti.
