Studija potvrdila – pod sve smo većim stresom

Današnji način života vrlo je zahtjevan i rezultira osjećajem velikog pritiska zbog profesionalnih obaveza, suočavanja sa svakodnevnim životnim izazovima ili osjećaja neizvjesnosti zbog budućnosti. Rezultati su to istraživanja koje je Huawei proveo u suradnji s istraživačkom agencijom Ipsos u Hrvatskoj i još 10 europskih zemalja.

Pred novih izazovima

Sve se češće pitanje stresa spominje kao neizostavni element u životu modernih društava ili ponekad kao jedna od glavnih bolesti 21. stoljeća. Ubrzani životni tempo, pritisak okoline, uključujući u mnogim slučajevima obitelj i prijatelje ili velike ambicije, često se spominju kao uzroci stresa koji snažno utječu na ispitanike. Posljednji mjeseci i s njima povezana neizvjesna budućnost također su snažno utjecali na razinu svakodnevnog stresa.

Hrvati su iscrpljeni lošom financijskom situacijom i lošom kvalitetom sna

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje kako je više od polovice stanovnika 11 europskih zemalja posljednjih nekoliko mjeseci doživjelo porast razine stresa. Pokazalo se kako su glavni uzroci stresa među Hrvatima financijski problemi, osjećaj opće neizvjesnosti i preveliki broj obveza. Najzastupljeniji su financijski problemi, njih navodi 49 posto ispitanika, dok u slučaju cjelokupne europske populacije, najčešći čimbenici stresa uključuju financijsku situaciju i kvalitetu sna. Zanimljivo je da studija također pokazuje da je 15 posto Hrvata izjavilo da su nezadovoljni trenutnom kvalitetom svog života, dok ih je 24 posto nezadovoljno kvalitetom sna, a 26 posto tjelesnom formom.

Poznati hrvatski psiholog dr. sc. Igor Mikloušić osvrnuo se na rezultate istraživanja. Ističe kako je stres ponekad čak i poželjna reakcija organizma na percipiranu opasnost i dio je urođenog mehanizma koji priprema tijelo na “bijeg ili borbu”. Ipak, upozorava kako povećana razina stresa izazvana stalnim brigama o problemima može imati negativne posljedice na tijelo, ali i psihološko stanje.

„Problem kod kroničnog stresa je i taj da često ne prepoznajemo kako je on stvarni uzrok naših problema već primjećujemo samo fizičke posljedice poput, glavobolja, nepravilnog rada srca, nedostatka daha, bolova u prsima, pada libida, probavnih poteškoća ili pak niz psihičkih posljedica poput iritabilnosti, nedostatka motivacije i fokusa, anksioznosti, depresije ili pak nesanice i lošeg sna. Sve to pak može utjecati i na naše ponašanje, zapostavljanje zdravih navika poput ispravne prehrane i tjelovježbe, a može i narušiti našu  komunikaciju s obitelji i prijateljima. Sve u svemu, ako ne prepoznamo izvor i simptome kroničnog stresa, i ako ne reagiramo pravovremeno i adekvatno, možemo upasti u potencijalno opasnu spiralu koja nam dugoročno drastično smanjuje kvalitetu života“, ističe psiholog Igor Mikloušić.

Igor Mikloušić

Zdravlje nam je ugroženo

Nova vremena pokazala su se prilično kompliciranima za sve. S jedne strane, odlikuju se složenošću, velikom dinamikom promjena i niskom predvidljivošću, a s druge su strane lišena ranije spomenutog snažnog društvenog pritiska. Nedostatak stabilnosti i stalna neizvjesnost uzrokuju osjećaj nelagode i rezultiraju nervoznom reakcijom na događaje koji okružuju ispitanike. Zanimljivo je da svatko različito reagira na stres i koristi raznolika rješenja za smanjenje njegove razine. Među Hrvatima najpopularnijima su se pokazali slušanje glazbe, razgovor s prijateljima i obitelji te gledanje omiljenih filmova i serija, što je u skladu s najčešćim načinima ublažavanja stresa na razini Europe.

Aktivna borba sa stresom

Studija kao glavne faktore stresa izdvaja financijske probleme s kojima se bori gotovo polovica Hrvata, a tu su i osjećaj opće neizvjesnosti (35 posto) te osobni problemi sa zdravljem (28 posto). Zanimljiva je činjenica da Europljani ne posežu za aktivnim načinima provođenja vremena, poput sporta, koji se obično navodi kao jedna od najučinkovitijih prirodnih metoda borbe s napetošću. U takvim situacijama tek 34 posto Europljana ide u teretanu, a nešto više od 40 posto odlučuje se na trčanje. U Hrvatskoj je situacija slična – tek 34 posto ispitanih odlučuje se na trčanje, a 26 posto na odlazak u teretanu.

Psiholog Mikloušić ističe kako ne postoji univerzalan recept za uspješno nošenje sa stresom koji je kod svih jednako učinkovit jer način na koji osoba doživljava stres ovisi o njenim karakteristikama, kao i o izvorima stresa.

„Neke od tehnika kontroliranja i smanjivanja negativnih učinaka stresa su bavljenje tjelesnom aktivnosti, provođenje vremena s prijateljima i obitelji te održavanje mreže bliskih ljudi kojima se možemo obratiti i s kojima možemo pričati, bavljenje nekim hobijem ili čitanje knjige. Zanimljivo, pasivne aktivnosti poput gledanja televizije ili surfanja internetom, iako naizgled relaksirajuće, dugoročno mogu produbiti osjećaj stresa. Ponekad nam i naizgled jednostavna rješenja poput promjene perspektive i humora mogu pomoći da se s nekim situacijama lakše i učinkovitije nosimo. Uz to, uravnotežena prehrana i dovoljno sna te izbjegavanje konzumacije duhana i pretjerane konzumacije kofeina i alkohola pomoći će našem tijelu da se opusti. Postoje naravno i tehnike poput progresivne mišićne relaksacije, meditacije ili mindfulnessa koje nam pomažu da se opustimo i umirimo misli koje u nama izazivaju stres“, dodaje dr. sc. Igor Mikloušić.

Niža razina stresa – bolje zdravstveno stanje

Postoje mnogi čimbenici iza osjećaja stresa, slično kao i učinci koje donosi. Mnogo puta, osim što utječe na raspoloženje i općenito zadovoljstvo, njegovi se učinci prelijevaju i u druge životne aspekte. Rezultati studije pokazuju da stres prati povećani umor, probleme sa spavanjem i tjeskobu. Štoviše, istraživanje pokazuje kako ispitanici ne samo da su pod stresom, već pate i od različitih zdravstvenih simptoma.

Općenito je najčešći nedostatak energije i povećani umor – od čega pati 48 posto Hrvata, a ova se brojka u Turskoj popela do 53 posto. Anksioznost je također veliki problem – navodi je 50 posto ispitanika iz Hrvatske. S druge strane, poremećaji prehrane nisu glavni problemi u europskim zemljama, najviše se prejedaju Rumunji (24 posto), dok su Grci najčešći u nedostatnom unosu hrane (17 posto). Vrijedi istaknuti i da 35 posto Hrvata zbog stresa pati od poremećaja spavanja.

Započnite promjenu

Kod rješavanja problema sa stresom promjena započinje kod svakoga individualno. Modifikacija vlastitog načina razmišljanja u mnogim je slučajevima ključ uspjeha. Pregršt dobrih misli, svijest o potrebi za promjenom i spremnost na nju nekoliko je jednostavnih, ali ne i lakih koraka koji mogu biti od iznimne pomoći.

„Ako se prepoznajte gore navedenim simptomima stresa i niste sigurni je li upravo kronični stres izvor vaših simptoma obratite se svom liječniku, a ako trebate pomoć kod nošenja sa stresom potražite pomoć kod niza kredibilnih i certificiranih psihologa i stručnjaka mentalnog zdravlja koji će vam olakšati prepoznavanje izvora stresa i pomoći vam da se uspješnije nosite sa stresom i poboljšate svoje psihofizičko stanje. U današnjem užurbanom stilu života, dodatno opterećenom trenutačnom krizom vezanom uz globalnu situaciju, gotovo da ne postoji osoba kojoj ovakva pomoć nije potrebna ili ne bi bila od koristi“, zaključuje naš psiholog.

Podijeli

Odgovori

Top