Ukupno je u obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj u ožujku bilo 251.803 zaposlenih, što je za 1.010 osoba manje nego u mjesecu prije. Od toga je broj zaposlenih u obrtu u ožujku iznosio 231.024, a 20.779 u slobodnim profesijama.
Većina se odnosi na obrt
Pad broja zaposlenih u ožujku uglavnom se odnosio na obrt, gdje se bilježi smanjenje za 986 osoba.
Podaci o kretanjima po pojedinim djelatnostima pokazuju pak da je porast broja zaposlenih zabilježen u samo sedam djelatnosti i kreće se od 0,2 posto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima do 3,5 posto u obrazovanju.
Ostale su djelatnosti u padu koji se kreće od 0,2 posto u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi do 2,1 posto u rudarstvu i vađenju ruda.
Porast zaposlenih u tri županije
Uspoređujući pak broj zaposlenih po županijama, porast bilježe samo tri županije – Splitsko-dalmatinska za 0,2 posto, Ličko-senjska za 0,3 posto i Virovitičko-podravska županija za 1,7 posto.
Ostale županije bilježe pad koji se kreće od 0,1 posto u Istarskoj do 1,3 posto u Primorsko-goranskoj županiji. Na razini veljače zadržali su se zaposleni u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Veterani recesije
Sadašnja gospodarska kriza nije ništa novo za obrtnike, pa se njih može zvati i veteranima recesije. Kao najveće probleme za uredno poslovanje i preživljavanje navode rad na crno, prisutnost velikih trgovačkih lanaca i prevelike doprinose.
Nove su negativnosti zastrašivanja potrošača i investitora recesijom, zabrana pušenja u ugostiteljskim lokalima te odnedavno neplaćanje računa, što je krivnja posebice državnih institucija. To je pojava koja je uvelike otežavala rad obrtnicima i prije desetak godina, a sada je, čini se, opet aktualna.
