Istraživanje je doduše rađeno na malom uzorku od 78 zaposlenika koji su ubacivali listiće u kutiju, ali rezultati pokazuju zanimljiva stajališta ljudi koji su dio sustava ključnog u borbi protiv korupcije.
Tako je, primjerice, četvrtina ispitanih, odnosno njih 20, odgovorila da su se kao službenici Ministarstva susreli s korupcijom. Niječno je odgovorilo njih 57.
Posebno je dojmljiv podatak koji govori o tome zašto zaposlenici Ministarstva pravosuđa ne bi prijavili korupciju: njih 55, što je više od tri četvrtine, smatra da bi bili izloženi nekoj štetnoj posljedici.
Novac za zviždače
Istraživanje, koje je sa svojim timom radila načelnica Samostalnog sektora za suzbijanje korupcije Željka Burić, pokazalo je i to da se većina zaposlenika boji otkaza i da zbog toga ne bi prijavili korupciju unutar institucije. Više od trećine ispitanih (26) je jasno kazalo da zbog straha od otkaza ne bi prijavili korupciju, a isto toliko tvrdi da se prijavljivanjem korupcije ništa ne bi promijenilo. Da je cijeli sustav korumpiran, procijenila je četvrtina ispitanika. Pola ispitanih ima i strah od mobinga.
Ispitanicima je bilo ponuđeno i da odgovore na pitanje o načinima na koje se po njihovom mišljenju može potaknuti potencijalne zviždače na prijavljivanje nezakonitih radnji. Više od 90 posto njih je reklo da se to ostvaruje putem zaštite anonimnosti, a tri četvrtine ih smatra da bi za to trebali dobiti i novčanu naknadu. Gotovo svi anketirani zaposlenici smatraju da zviždači nisu dovoljno zaštićeni.
Službenicima je ostavljena i mogućnost da iznesu svoje stavove oko mogućih rješenja pitanja korupcije i zaštite zviždača. Među ostalim, zaposlenici smatraju da bi se to adekvatno riješilo uspješnim procesuiranjem i kažnjavanjem počinitelja kaznenih djela, vraćanjem vjere ljudima da je dobro činiti dobro, pojačanim zakonskim regulativama zaštite zviždača i mijenjanjem svijesti društva, a dio njih smatra da davanje novčane nagrade nije prihvatljivo jer bi se time povećala vjerojatnost lažnog prijavljivanja.
Ovi rezultati nisu iznenadili načelnicu Željku Burić. Kaže da je takve odgovore očekivala i da su ciljano postavljali baš ta pitanja. Zbog ovakvih rezultata u Ministarstvu se traže rješenja kako bi službenici mogli prijaviti korupciju uz zagarantiranu anonimnost.
Model za državu
Ako se taj model pokaže dobrim, koristit će se i u drugim ministarstvima te ostalim državnim institucijama.
Anketni upitnik poslan je na 289 mail adresa zaposlenika. Oni su ga mogli ispuniti olovkom ili preko računala, ali samo ih je 78 sudjelovalo u istraživanju. Željka Burić kaže da se ispitanici još uvijek boje da neće biti potpuno anonimni.
