Hotelijeri
Jedna od najvećih hotelskih grupacija u Hrvatskoj Valamar nakon 2013. u kojoj su, po riječima članice Uprave Valamar Adria holdinga Ivane Budin Arhanić, unatoč svim izazovima, naporima u jače marketinško pozicioniranje te ulaganja od preko 170 milijuna kuna uspjeli ostvariti rast, ali uz stagnaciju u profitabilnosti, u 2014. očekuju da će Vlada nastaviti nužne reforme kroz unapređenje zakonodavnih okvira koji reguliraju graditeljstvo, rad, turističko zemljište, birokratske i administrativne procedure te kroz druge mjere poput razvojnih kreditnih linija (HBOR) ili poticaje za zapošljavanje.
Za ulaganja u turizmu važno bi bilo donijeti kvalitetne izmjene zakona o turističkom zemljištu čime bi se konačno riješile koncesije i daljnji razvoj turističkih proizvoda na tom zemljištu, kaže Budin Arhanić naglašavajući da su im u tijeku projekti ulaganja za slijedeću investicijsku sezonu u vrijednosti od oko 350 milijuna kuna.
Osim u unapređenje kvalitete usluga i proizvoda te u zaposlenike najveće investicije u 2014. bit će u preuređenje hotela Valamar Dubrovnik President na razinu pet zvjezdica, što će biti prvi hotel te kategorije u portfelju Valamara, dok će hoteli Valamar Argosy u Dubrovniku te Valamar Zagreb u Poreču nakon preuređenja dobiti četiri zvjezdice.
Kako su te investicije već u tijeku na njih neće utjecati povećanje međustope PDV-a za turizam na 13 posto od 2014., ali će im to, kako kaže, znatno otežati poslovanje s obzirom da su uvjeti nastupa na ključnim tržištima ugovoreni već sredinom 2013. po ‘staroj’ stopi od 10 posto, a i dugoročno to povećanje drži izrazito negativnim za konkurentnost hrvatskog turizma, razvoj, ulaganja, zaposlenost i državni proračun.
Iz rovinjske hotelske grupacije Maistra također poručuju da će pozicije turističkih tvrtki u 2014. dodatno otežati povećanje stope PDV-a, a nisu pretjerano optimistični ni za odaziv stranih tržišta, posebno ne iz Rusije i Ukrajine odakle su u 2013. zbog novog viznog režima kao i cijeli hrvatski turizam zabilježili znatan gubitak turista. To se, kao i manje noćenja u njihovim kampovima, odrazilo na pad ukupnih noćenja u 2013. od približno 3,5 posto u odnosu na godinu prije, ali vjeruju da će realizirani prihod biti nešto viši.
Malološinjska grupacija Jadranka hotela Lošinj Hotels&Villas nada se da dodatni porezni pritisak na turizam neće umanjiti pozitivan rezultat kojeg očekuju u 2014. i u kojoj će, kako najavljuje član Uprave Jadranka hotela Damir Mlacović, početi obnovu hotela Bellevuea te nastaviti razvoj zdravstvenog turizma. Rezultate u 2013. ocjenjuje zadovoljavajućim, posebno u financijskom dijelu, kao i ‘odrađene’ zadatke oko uređenja dva restorana u što su investirali oko 7,5 milijuna kuna.
Turističke agencije
Turistička agencija Atlas, koja posluje us klopu adriatica.net Grupe, po riječima predsjednika Uprave te Grupe Ivana Gadže, nakon izazovne 2013. u kojoj su uz zaokret poslovnog modela i ulaganja u novu informatičku platformu za nove prodajne kanale zabilježili u prvih devet mjeseci i porast poslovnih prihoda od 12,5 posto, u 2014. očekuje povećanje broja putnika. Nastavit će i jačati brend Atlas kreiranjem novih produkata, zapošljavati nove kadrove sa specifičnim znanjima te razvijati nova tehnološka rješenja.
Dodatni poslovni rast u 2014. planira ostvariti i turistička agencija Uniline, iako njezin član Uprave, a ujedno i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) te Europskog udruženje nacionalnih udruga turističkih agencija (ECTAA) Boris Žgomba ističe da zbog trenutnih gospodarskih aspekta rast neće biti lako ostvariv. Za 2014. kaže da će za turizam biti i dosta zahtjevna zbog još prisutne krize na nekim od ključnih tržišta za hrvatski turizam, povećanja stope PDV-a na 13 posto, ali i zbog neriješenih, kako kaže, problema (novog) viznog režima čime ne samo hrvatski nego i europski turizam gubi znatna sredstva.
Udruge hotelijera i kampova
Ni predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i član Uprave hotelske kompanije HUP-Zagreb Kristian Šustar nije pretjerano optimističan za turističku 2014. u kojoj hrvatski turizam, kako kaže, očekuju ‘kontrasti’ i to neovisno o rastu fizičkih pokazatelja koje bilježimo jer još uvijek nema postavljene takve ukupne infrastrukture koja bi omogućila ozbiljnije pomake prema dugoročnom rastu i razvoju sektora.
Naglašava i da je 2013. unatoč turističkim porastima pokazala da hrvatski turizam nije spreman na sve izazove i da još uvijek nema adekvatne kontrole kretanja u turizmu niti dovoljno razumijevanja tržišta, jer u 50-ak dana pune sezone ni ne može se nešto bitnije promaknuti naprijed. Smatra i da je gubljenje vremena ‘okrivljavati’ vremenske (ne)prilike i (loš) raspored praznika za lošije rezultate, kao i cjenovnu politiku kunkurencije jer bi se to sve trebalo unaprijed znati pa stoga drži i “fantastičnim da takva retorika još uvijek nalazi svoje mjesto u medijima i osvrtima stručnjaka”.
Za 2014. prognozira da će biti stabilna s obzirom na dolaske i noćenja, možda se uz mjere Ministarstva turizma i HTZ-a nešto i produlji sezona, ali to neće dovesti do rasta profitabilnost jer se turističke i ugostiteljske tvrtke osim s trendovima i konkurencijom suočavaju s novim, po njemu totalno nekonkurentnim i poražavajućim porastom stope PDV-a te rastom cijena i svih inputa.
Ne očekuje ni veće investicije, a upozorava da prostora za pogreške više nemamo te da su sektoru potrebni odgovori i kvalitetni mehanizmi za brzo, efikasno i točno detektiranje slabih točaka kao i za izbjegavanje ‘paničnih reakcija’ koje se u pravilu reflektiraju kroz rušenje cijena i neselektivno upravljanje troškovima.
I u kampingu će 2014. po ocjeni Kamping udruženja Hrvatske (KUH) biti vrlo zahtjevna te je teško očekivati dalji porast kojeg je unatoč previranjima ipak bilo i u 2013., i to od ukupno oko 2,5 posto u noćenjima i u financijskim pokazateljima. Direktor KUH-ovog ureda Adriano Palman poručuje da će zbog većeg PDV-a biti manje investicija u kampovima kao i da bi za bolje rezultate i održiv razvoj kampinga u 2014. konačno trebalo razriješiti ‘vruća’ pitanja koja koče razvoj, poput turističkog zemljišta, pomorskog dobra i općenito pokrenuti aktivnosti vezane uz povećanje konkurentnosti sektora.
