Isključivši vrijednost kružnih izravnih ulaganja koja su značajno utjecala na povećanje duga, ukupan iznos bruto inozemnog duga na kraju lipnja iznosio je 43,6 milijardi eura. Usporedimo li vrijednost inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja s krajem prethodne godine vidimo kako se u proteklih šest mjeseci inozemni dug povećao za 508 milijuna eura (1,2%).
Rast bankarskih obveza
Tome je prvenstveno doprinio porast obveza bankarskog sektora prema inozemstvu za 421 milijun kuna ili 3,9 posto. Ostali domaći sektori koji uključuju trgovačka društva i nebankarske financijske institucije te HBOR također su povećali iznos inozemnog duga. U odnosu na kraj 2009. godine promatrani se sektor zadužio za dodatnih 186 milijuna kuna ili 0,9 posto.
U suprotnom smjeru, odnosno na pad ukupnog inozemnog duga djelovalo je smanjenje vanjskog zaduženja sektora države te pad izravnih ulaganja. Iako je tijekom drugog tromjesečja inozemni dug države pokazao rast, promotrivši razdoblje od početka godine vidljivo je njegovo smanjenje.
Najmanje je direktnih ulaganja
U prvih šest mjeseci inozemni dug države je smanjen za 143 milijuna eura, odnosno 2,8%, a njegovu je smanjenju osim podmirenja obveza po dospjeloj euroobveznici dodatno doprinijela i činjenica da se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu, obzirom da su uvjeti inozemnog zaduživanja i dalje nepovoljniji. Najsnažniji pad inozemnog duga ostvaren je u segmentu izravnih ulaganja, koja su u prvih šest mjeseci smanjena za 166 milijuna eura ili 2,2 posto.
Struktura inozemnog duga (koji isključuje kružna izravna ulaganja) blago se promijenila na kraju lipnja u odnosu na kraj 2009. godine. Udio bankarskog sektora ponovno je premašio 25% (25,5%) prvenstveno zahvaljujući padu udjela države (sa 17,1% na 16,6%) te izravnih ulaganja (sa 12% na 11,5%). Ostali domaći sektori su zabilježili tek blagi pad udjela u ukupnom dugu, sa 49,6% na 49,4 posto.
