Mjesečnom rastu je pridonio rast depozitnog novca i deviznih depozita, dok su kunski depoziti ponovno zabilježili mjesečni pad. Promatrano prema sektorima, rast je posljedica više razine depozita i kod trgovačkih društava i kod stanovništva.
Rast skromnih 4,6 posto
U usporedbi sa stanjem na kraju rujna 2009. godine, stopa rasta ukupnih depozita i dalje je relativno skromna te iznosi 4,6 posto. Godišnji rast je dobrim dijelom posljedica niske baze budući da je u rujnu prošle godine zabilježena godišnja stopa pada.
Pritom su depozitni novac (35,7 milijardi kuna na kraju rujna) te devizni štedni i oročeni depoziti (143,8 milijardi kuna na kraju rujna) zabilježili rast dok kunski štedni i oročeni depoziti (35,9 milijarde kuna na kraju rujna) i dalje padaju dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini.
Kunski depoziti u pozitivi prije 2 godine!
Posljednji put pozitivna godišnja stopa rasta kunskih depozita zabilježena je u listopadu 2008. godine. Od kraja listopada 2008. uz razmjerno visoke godišnje stope pada iznos kunskih depozita smanjio se za 16,8 milijardi kuna, odnosno gotovo 32 posto. S druge strane, devizni depoziti, iako ove godine bilježe znatno niže stope rasta nego prošle godine (u rujnu 7,8%), u istom su se razdoblju povećali za 28,5 milijardi eura, odnosno 24,7 posto.
S obzirom da je u promatranom razdoblju iznos ukupnih štednih i oročenih depozita (bez depozitnog novca) porastao 11,7 milijardi kuna, odnosno 6,9%, proizlazi zaključak da je u razdoblju krize ponašanje stanovništva i poduzeća u pogledu štednje bilo okarakterizirano dvjema odrednicama.
