Odluka slovenskog premijera Janeza Janše da iz pregovaračkog procesa o Ljubljanskoj banci povuče ministra vanjskih poslova Karla Erjavca po svoj prilici znači da otpada i sastanak ministara vanjskih poslova dviju zemalja koji su Erjavec i hrvatska ministrica Vesna Pusić dogovorili na svom zadnjem sastanku o Ljubljanskoj banci u Otočcu ob Krki, a trebao se održati u utorak Zagrebu, potvrdili su u petak u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova.
Kako je prenijela Slovenska tiskovna agencija STA, Erjavec do daljnjega neće komentirati odluku premijera Janše, ali ocjenjuje da je s hrvatskom ministricom tijekom ranijih sastanaka na temu Ljubljanske banke postavljen “dobar okvir” da se to pitanje riješi.
Erjavec, koji je predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), povlači se zajedno sa strankom iz vlade, prema najavama 22. veljače, a premijerovu odluku da više ne bude uključen u pregovarački proces s Hrvatskom mogao bi komentirati na konferenciji za novinare početkom idućeg tjedna, naveli su diplomatski izvori u Ljubljani.
Ured slovenskog premijera Janeza Janše objavio je u petak da Erjavčevu ulogu u pregovorima o Ljubljanskoj banci preuzima državni tajnik u premijerovu kabinetu, veleposlanik Tone Kajzer te da će se s hrvatskom stranom raditi na usklađivanju dogovora o Ljubljanskoj banci, što bi prema predviđanju trebalo biti konačno izvedeno do dogovorenog sastanka premijera Janeza Janše i Zorana Milanovića 10. ožujka
Pitanje ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom bilo je jedna od tema višesatnog sastanka slovenskog predsjednika Boruta Pahora s predsjednicima političkih stranaka u četvrtak poslije podne, a Pahor je nakon sastanka rekao da je o tome postignuta suglasnost.
“Izvanredno značajan rezultat današnjeg sastanka jest da će sve stranke podržati ratifikaciju kad dođe do dogovora o Ljubljanskoj banci”, rekao je Pahor nakon sastanka. To znači da bi slovenski parlament potrebnom dvotrećinskom većinom ratificirao hrvatski pristupni ugovor bez obzira na političku krizu koja prijeti padom vlade, ali prije toga treba postići dogovor o Ljubljanskoj banci, o čemu još pregovaraju ministri vanjskih poslova.
Čini se da je najveći zagovornik teze da Slovenija što prije treba ratificirati hrvatski pristupni ugovor predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata (SD) Igor Lukšič. On je prije početka sastanka Pahora s političkim prvacima rekao da mu se čini kako je tema ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora stavljena kao jedna od tema sastanka samo zato da se u vrijeme prijeteće krize demonstrira da se traži rješenja.
Lukšič tvrdi da je ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU prva stvar koju parlament unatoč krizi mora napraviti i da mu se čini da su sve stranke svjesne od kakve je to važnosti.
Što se tiče razrješenja slovenske političke krize, za koju nije jasno hoće li se završiti prijevremenim izborima, situacija nije jasnija niti nakon Pahoprova sastanka s političkim čelnicima, među kojima je bio i predsjednik vlade Janez Janša.
Janša je prije sastanka rekao da je njegova stranka još prije tri mjeseca predlagala način za izlazak iz političkih blokada poput ove, da taj prijedlog uključuje i ustavne promjene i mogućnost prijevremenih izbora, te da će to ponoviti i Pahoru.
Riječ je o prijedlogu prema kojemu bi novoizabrani parlament predsjednika vlade i novu vladu potvrđivao u jednoj fazi, što po Janšinoj ocjeni znači da bi vladu nakon izbora bilo moguće dobiti u roku nekoliko tjedana i izbjeći “prazni hod”.
Prema sadašnjem ustavnom rješenju, parlament nakon izbora najprije glasuje o mandataru za sastav nove vlade koji u slučaju da bude izabran bira stranke s kojima će koalirati i kandidate za ministre koje opet mora potvrditi parlament, što vrijeme za sastavljanje vlade produljuje obično na dva do tri mjeseca nakon izbora.
Na prijedlog predsjednika Boruta Pahora, predsjednici parlamentarnih stranaka usvojili su i zajedničku izjavu prema kojoj će se ubuduće uzdržavati od zaoštrene političke retorike i tako jačati međusobno pođštovanje i političku kulturu.
