Analiza je izrađena u suradnji Udruženja trgovine HGK i Ekonomskog instituta.
Nadan Vidošević je naglasio da se važnost trgovine mjeri i njezinim udjelima u bruto domaćem proizvodu (9,9 posto), broju poduzetnika (20,6 posto – aktivne pravne osobe i obrtnici) te zaposlenosti (15,9 posto – pravne osobe i obrtnička trgovina).
“Trgovina je kao i ostale djelatnosti izložena rizicima, a ulazak Hrvatske u EU bit će dodatni izazov našim trgovačkim tvrtkama. U našem budućem djelovanju moramo uočavati suvremene tendencije, a jedna od njih je korekcija neoliberalne doktrine i uvođenje sofisticiranih mjera zaštite nacionalnih gospodarstava razvijenih zemalja. Ti su procesi uočljivi i u najrazvijenoj zemlji svijeta SAD-u, ali i vodećim europskim gospodarskim silama. Zbog toga moramo inzistirati, primjerice, na daljoj afirmaciji akcije Kupujmo hrvatsko jer se u njoj izuzetno dobro nadopunjuju interesi proizvođača i trgovine, a u krajnjoj liniji i finalnog potrošača. Pri tome naše tržište treba biti i dalje otvoreno, ali moramo poboljšavati konkurentnost te kontrolirati kvalitetu stranih proizvoda čije se niske cijene često grade na niskoj kvaliteti. Ne treba zaboraviti da samo oni koji upravljaju vlastitom akumulacijom upravljaju vlastitom budućnošću”, poručio je Nadan Vidošević.
Zajednički napori
Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine HGK i starija izvršna potpredsjednica Agrokora d.d. ustvrdila je da nema značajnijeg porasta cijena zbog povećanja stope PDV-a, što je rezultat zajedničkih napora proizvođača i trgovaca da amortiziraju negativne posljedice tog povećanja.
“Buduća tržišna kretanja izuzetno je teško predvidjeti zbog mogućeg porasta cijene energenata što u velikoj mjeri ovisi o međunarodnim okolnostima. Pri tome je vrlo izvjesno da bi eventualna dalja povećanja cijena mogle prouzročiti pad prodaje”, napomenula je Puljić.
Do izbijanja ekonomske krize trgovina je bilježila visoke stope rasta što se nakon 2007. godine promijenilo, rekao je dr. sc. Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu. Tako je primjerice smanjen udio trgovine u BDP-u sa 10,9 posto u 2007. godini na 9,9 posto u 2011. godini. U razdoblju od 2008. do 2011. godine dolazi do pada broja zaposlenih u trgovini. Trgovina na malo ima niske bruto plaće, niže od prosjeka gospodarstva (za 28 posto) i trgovine ukupno (za 15 posto). Nakon tri godine pada BDP-a i potrošnje u 2011. godini je zabilježen u prosjeku blagi rast gospodarske aktivnosti. Realni promet u trgovini na malo je u 2011. godini povećan realno za jedan posto. U 2009. godini usporen je rast potrošačkih cijena a pad potrošačkih cijena u 2010. godini uočljiv je u segmentu prehrane. Da bi privukli potrošače maloprodavači smanjuju cijene pojedinim proizvodima i provode stalne akcije. Smanjenje cijena ukazuje na zaključak da su maloprodavači preuzeli dio krize na sebe rekao je dr. sc.Ivan Damir Anić, te je dodao kako je u 2010. godini u odnosu na 2008. godinu poslovni prihod bio niži za 7,7 posto. Dobit je smanjena za 44,4 posto, što se odrazilo na smanjenje profitabilnosti prodaje i imovine, a ujedno je smanjena proizvodnost rada.
Nastavlja se trend rasta
Glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje u Hrvatskoj je povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa i pad tržišnog udjela tradicionalne maloprodaje. Potrošači su skloniji kupnji trajnih dobara, iako još uvijek imaju niske percepcije o ekonomskoj situaciji. Nastavlja se trend rasta trgovačkih robnih marki. U odnosu na prosjek zemalja EU, Hrvatska ima 28 posto veću prodajnu površinu na 1.000 stanovnika. Po prometu po zaposlenom, bruto marži po zaposlenom i bruto dobiti po zaposlenom Hrvatska je na razini zemalja novih članica EU.
Iako podaci ukazuju na blagi rast maloprodajnog prometa u 2011. godini (jedan posto) ne može se govoriti o oporavku trgovine na malo. Ograničavajući čimbenici rasta maloprodaje su sljedeći: nestabilno makroekonomsko okruženje, nezaposlenost i niska kupovna moć, niska ekonomska očekivanja potrošača i nestabilna kretanja u EU. Maloprodavači očekuju od države veće napore u smanjivanju eksternih troškova i poreznih davanja, rješavanju problema nelikvidnosti, suzbijanju sive ekonomije, većoj fleksibilnosti na tržištu rada, većoj efikasnosti zaštite tržišnog natjecanja, te donošenju mjera horizontalnih potpora za obrtnika, male i srednje maloprodavače.
