Premijer Zoran Milanović je danas komentirajući pad BDP-a u trećem tromjesečju za 2,1 posto rekao kako čvrsto vjeruje “da će sljedeća godina biti bolja, da ćemo ostvariti bilo kakav rast te da će treći kvartal zbog turizma biti bolji, a da je ovaj pad naslijeđe negativnih trendova, “ne od bivše Vlade nego od globalne situacije”.
Premijer Zoran Milanović danas je u Opatiji sudjelovao na izvanrednom sastanku grupe socijalista (PES) unutar Odbora regija EU na temu Progresivni plan industrijske obnove.
Na novinarsku zamolbu da komenitra posljednji pad BDP-a te razmišlja li s tim u vezi i ostavci, Novi list javlja da je premijer odgovorio protupitanjem: Kakvu ostavku želite? Tvrdo kuhanu, meko kuhanu”?
Poručio je da Vlada ne traži simpatije, ni milost, nego malo strpljenja, te da je nakon pola godine savršeno jasno da čuda u pola godine nisu moguća. Kazao je i da ne može prognozirati hoćeli ova godina biti gora ili bolja od prošle, da smo na početku godine imali projekciju rasta od 0,8 posto, koja se očito neće ostvariti, jer je stanje teško te da kod prognoza treba biti jako oprezan.
Bude li sljedeće godine pomaka, to nisu čuda, to će biti bar malo rezultat rada ove Vlade, rekao je premijer.
Trend je takav da se sljedeće godine očekuje malo bolja situacija u Europi i i Hrvatskoj, ne zbog okružja, nego zato što se u Hrvatskoj dobro radi, donose dobre mjere i zakoni, vodi politika koji ima učinak, rekao je Milanović
Kako je rekao, cilj je da Hrvatska ne bude zemlja slučaj, “ne zemlja u kojoj se stvari događaju ovisno o ritmu kiše, nego da sami upravljamo svojim resursima i na njima ostvarujemo rezultate, da nikoga ne molimo za milost i da nitko drugi nije razlog naših poteškoća”
Na pitanje je li Vlada zakazala, Milanović je rekao da je Vlada dobra i možda najkompetentnija do sada, ali da joj je teško, zbog čega ne plače. Kako je ocijenio Vlada je u pola godine napravila maksimalno, puno više od prethodnika u saniranju važnih industrijskih grana.
Milanović je istaknuo i važnost razvoja riječke luke, stabilnog izvora domaće energije, prometne povezanosti, korištenja sredstava EU.
Imat ćemo dvije statističke regije, koje neće biti na 63 posto europskog prosjeka, jer to nije ono što želimo, nego na recimo 80 posto, rekao je pojasnivši da će pitanje europskih fondova tada biti bespredmetno, da ćemo biti prebogati da bi ih koristili te da naš cilj nije da se šlepamo i da sljedećih 50 godina izvlačimo novac.
