Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Vlada želi pojačati zaštitu korisnika kredita [VIDEO]

Na današnjoj sjednici Vlada je predložila privremeno ukidanje državnog poticanja stambene štednje.

Na današnjoj sjednici Vlada je predložila privremeno ukidanje državnog poticanja stambene štednje.

Vlada predlaže privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine.

Obrazlažući prijedlog, ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade kazao kako je unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini.

Tako je trenutno volumen kredita koje su dale stambene štedionice na razini od otprilike 3,5 milijardi kuna, a udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima tek 5,5 posto.

Linić ocjenjuje da stoga sustav stambene štednje nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.

Naveo je kako je prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stambene štednje krajem 2012. godine iznosio 54,1 posto, što upućuje na to da štediše koriste sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama, radi dobivanja državnih poticajnih sredstava. Po isteku roka od 5 godina građani podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja, dodaje Linić.

To pak, po ocjeni ministra financija, upućuje da su stambene štedionice izravno ovisne o državnim poticajnim sredstvima, jer privlačenjem velikog broja štediša koji dobivaju državna poticajna sredstva, a nakon toga nemaju interesa podići stambeni kredit, omogućuju financiranje stambenih kredita malog broja štediša koje ga uistinu koriste. Pored toga, prema procjeni Ministarstva financija, klijenti štedionica su u čak 87 posto slučajeva građani koji već imaju vlastitu nekretninu koja nije opterećena kreditom.

Premijer Zoran Milanović kazao je kako nije riječ o ukidanju poticaja za stambenu štednju nego korekciji za jednu godinu. Najavio je da će Vlada promatrati učinak mjere te da su više nego ikada potrebne uštede radi smanjenja rashodne strane proračuna.

[infopunkt 7357 3]

“Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita u što ulaze skoro sve europske državem, ali onda nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet smanjenja u proračunu”, rekao je Milanović.

Vlada je također danas s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojime želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita.

“Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita”, rekao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić.

[infopunkt 7357 4]

Linić kaže kako je uočeno da se “neprekidno izmišljaju nove naknade vezane uz kredit”. Vlada stoga predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Pored toga, Ministarstvu financija daje se ovlast da propisuje koje su naknade dozvoljene za stambene kredite.

[infopunkt 7357 5]

Uvodi se i obveza vjerovnika da pisanim putem potrošača upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.

Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže egzaktno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti). Time se bankama sprječavaju zlouporabe pri određivanju parametara temeljem kojih će vršiti korekcije promjenjive kamatne stope, kaže Linić.

S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada predlaže da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječnu kamatnu stop na depozite građana u odnosnoj valuti), fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.

Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto kamatna stopa niti fiksne marže ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.

Linić kaže kako su banke imale “uobičajenu tehniku” da dižu maržu ako pada vrijednost kredita ili novca na tržištima.

“Smatramo da po Zakonu o obveznim odnosima nije u redu da građanin snosi i tečajnu razliku i rast kamata te da banka dodatno zaradi u odnosu na početnu poziciju u ugovoru”, rekao je Linić.

Vlada predlaže i uvođenje maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu.

Predlaže se i članak kojim se uređuje maksimalno dopuštena kamatna stopa na potrošačke kredite ostalih kategorija (osim stambenih) koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu. Prosječnu kamatnu stopu po valutama objavljuje Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama najmanje jednom godišnje.

U pogledu dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa), prema Vladinu prijedlogu vjerovnik bi bio dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Vlada želi uvesti i obvezu banke da omogući potrošaču, bez ikakvog dopunskog troška, otplatu iznosa za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.

Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje, odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa. Vlada ograničava i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa smije doseći maksimalno tri postotna boda nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope (9 posto) kod stambenih kredita, odnosno jedan postotni bod nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope kod ostalih potrošačkih kredita (11 posto).

Premijer Zoran Milanović kaže kako se kod Vladina prijedloga radi o zaštiti potrošača te da je u srcu rasprave pitanje u kojoj mjeri država može intervenirati.

Milanović je rekao da Vlada pokušava ograničiti prostor arbitrarnosti banaka imajući cijelo vrijeme pred očima ključnu činjenicu da će se, onog trena kad bankarski sustav krene u gubitke, sve raspasti.

“To se mora spriječiti i to je povlaštena pozicija banaka”, kaže Milanović, te dodaje da s druge strane treba suziti prostor u kojem se građani slabije, a banke sjajno snalaze, i ograničiti im ekstraprofite.

Smatra da će Vladin prijedlog biti predmet rasprava pa i tužbi, ali ističe kako Vlada svojim zadatkom smatra zaštitu potrošača, vodeći računa i o interesima banaka, kako bi građani mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane i kako kredit ne bi bio hazard. Na kraju, svatko odgovara za sebe i mora dobro procijeniti što potpisuje i znati da za to država neće umjesto njega preuzeti odgovornost, kazao je premijer Milanović. Dodaje da svatko sam zna može li si priuštiti jednosobni ili dvosobni, stan, automobil od sto ili tristo konjskih snaga.

Predloženo je i  povećanje praga procjenjene vrijednosti nabave roba, usluga i radova na koje će se primjenjivati pravila o javnoj nabavi.

Umjesto dosadašnjih 70 tisuća kuna, prag za primjenu propisa o javnoj nabavi prema Vladinu bi prijedlogu iznosio 200 tisuća kuna za robe i usluge i 500 tisuća kuna za radove.

Vlada predlaže da se ponuditeljima ili natjecateljima, koji su u postupku predstečajne nagodbe, omogući sudjelovanje u postupcima javne nabave ako su podmirili porezna i druga propisana davanja nastala nakon otvaranja predstečajne nagodbe.

Izuzetak od primjene zakona Vlada predlaže za ugovore o javnim radovima za gradnju objekata namijenjenih za kulturu koje javni naručitelji subvencioniraju ili sufinanciraju s više od 50 posto.

Vrijednost ugovora o javnoj nabavi sklopljenih prošle godine u Hrvatskoj je približno 40 milijardi kuna (s PDV-om), što čini oko 12 posto BDP-a.

U Vladi smatraju da u recesijsko vrijeme treba podići prag kako bi se ubrzala provedba postupka javnih nabava.

Dosadašnji prag za javnu nabavu od 70.000 kuna među najnižima je u EU-u. U Mađarskoj je 26.666 eura za robe i usluge i 50.000 eura za radove, u Austriji 50.000 eura, s time što su tijekom krize oni povećani na 100.000 eura, dok u Slovačkoj iznose 30.000 eura za robe i usluge odnosno 120.000 eura za radove.

Napisao

Preporučujemo

Lifestyle

GLAMI, jedinstvena modna tražilica koja se oslanja na umjetnu inteligenciju, u Hrvatskoj posluje iznad očekivanja i za svoje partnere uspijeva generirati narudžbe u vrijednosti...

Turizam

Kriza se odužila. Turizam je na koljenima, a s njime i oko 450 obiteljskih malih hotela koje očekuje još jedna neizvjesna sezona.

Lifestyle

Svi ljudi su više ili manje lijeni. Neki su ipak previše, i to se smatra ogromnom manom. Ali što ako to nije toliko loša...

Komentari

Postoji toliko definicija uspjeha koliko postoji i ljudi na planeti.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.