Kako se Split iz tranzitnog grada pretvorio u atraktivnu turističku destinaciju, zašto Zagreb privlači sve više turista, a Rovinj i Mali Lošinj postaju ozbiljna konkurencija Dubrovniku po pitanju elitnog turizma? Zašto su Karlovac i Čakovec idealna mjesta za poslovanje, a Osijek prilično podcijenjen kao brend? Što hrvatski gradovi trebaju poduzeti kako bi povećali svoju vrijednost te zasjali na karti Europe? To su samo neka od pitanja na koja će odgovore dati vodeći hrvatski stručnjaci za brendiranje na ovogodišnjem Zagreb Business Summitu, koji se sljedeći tjedan održava u organizaciji Zagrebačkog velesajma.
Naime, prvog dana tog gospodarskog događanja godine, u srijedu 16. rujna s početkom u 14:30 sati održat će se okrugli stol pod nazivom „Kako gradovi postaju brendovi?“, na kojem će među ostalima sudjelovati: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, dr. sc. Feđa Vukić sa Studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Vesna Trnokop Tanta iz PwC Hrvatska, Kristian Šustar, član Uprave HUP Zagreb, Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa & Žinić OM, Lea Brezar, vlasnica i direktorica agencije Dhar Media, Katarina Miličević s Instituta za turizam te gradonačelnici uspješni u praksi brendiranja gradova – Gari Cappell iz Malog Lošinja i Damir Jelić iz Karlovca. Poseban gost konferencije bit će Chen Weiqing, predstavnik kineskog grada Yangzhou, koji će predstaviti trendove brendiranja u sve uspješnijoj Kini.
Moderator rasprave dr. sc. Božo Skoko, inače profesor odnosa s javnošću i brendiranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i konzultant u Millenium promociji, uoči konferencije kaže kako je na hrvatskom tržištu sve veća potražnja za uslugama brendiranja destinacija, jer su gradonačelnici, gospodarstvenici i turistički djelatnici shvatili kako je to ključan iskorak za jačanje prepoznatljivosti, ponude, privlačenje investicija i turista te uopće povećanje tržišne vrijednosti grada. No, upozorava kako se često tom iznimno kompleksnom procesu pristupa prilično pogrešno i s nerazumijevanjem. „Kako stalno treba ulagati u upravljanje vlastitim identitetom i imidžom najbolje svjedoče primjeri nekih naših gradova koji su pokušali živjeti na staroj slavi, te su se bez ozbiljnih ulaganja, razvoja i promocije prilično brzo našli iza onih koji su nam donedavno služili tek kao usputna postaja!“ – zaključuje Skoko.
„Identitet gradova je kulturna vrijednost s kojom treba biti obazriv, a da bi se njome znalo upravljati na javno koristan način. Da bi se identitet pretvorio u razumljivi komunikacijski sustav i u alat gospodarskog razvitka treba uvažiti mišljenje i osjećaje građana te shvatiti okruženje, a sve na temelju realnih iskustava i istraživanja“, poručio je dr. sc. Feđa Vukić ovom prilikom. Organizatori ovog zanimljivog događanja podsjećaju na istraživanja koja pokazuju kako gradovi koji su izgradili vlastiti brend lakše dolaze do investicija, imaju veću zaradu od turizma, njihovi stanovnici su ponosniji i zadovoljniji, uživaju veći međunarodni ugled, a državne i međunarodne institucije su im naklonjenije. Dok je nekada brendiranje bilo dodana vrijednost, ono je danas postalo nužnost kako bi pojedini gradovi postali značajniji gospodarski, politički ili turistički subjekti te kako biste učinkovito upravljali vlastitim imidžom.
Sudionici ovog okruglog stola poručuju kako svaki grad i svaka regija, bez obzira na trenutačni položaj ili snagu, može postati potencijalni brend u globalnim okvirima ukoliko se mudro iskoriste dostupni i skriveni potencijali. Uostalom, o tome svjedoče mnogi europski gradovi koji su danas nezaobilazni na karti Europe, a koji su donedavno bili nepoznati.
