– Izmjenama se pristupa na krivi način jer porezno opterećenje pada na srednji sloj, one koji su na kredit kupili stanove i koje ne bismo trebali smatrati bogatašima s viškom novca, – rekao je Gordan Maras (SDP) kojemu je teško razumljivo smanjivanje najviše stope na dohodak.
SDP – porezna stopa od 60 posto za plaće veće od 30.000 kuna
– Bez obzira što najviših plaća nema puno, riječ je o gesti koja nije dobra. Oni koji imaju više, moraju platiti više, – rekao je, najavljujući da će SDP amandmanom zatražiti da se plaće više od 30.000 kuna oporezuju stopom od 55 ili 60 posto.
Upozorio je i da je nejasno kako će opstati lokalni proračuni, s obzirom da će županije, gradovi i općine temeljem izmijenjenog zakona ove godine uprihodovati 700 milijuna kuna manje nego lani.
– Vlada najavljuje porezno opterećenje imovine u desetom ili 11. mjesecu, a ja vas pitam kako će gradovi i općine isplatiti plaće u srpnju ili kolovozu, – upitao je Maras.
Ni Zlatko Koračević (HNS) ne očekuje pozitivne učinke predloženih zakonskih promjena, a smatra da bi u poreznoj reformi „konačno trebalo ući u prostor isplaćene dobiti, uz oslobađanje isključivo reinvestirane dobiti.“
Naveo je da su strani vlasnici lani iz Hrvatske iznijeli 12 milijardi kuna dobiti te upitao nije li se od toga mogao uprihodovat značajan iznos, koji bi pomogao u prevladavanju problema.
Goran Marić – recesija zahtjeva rješenja
Predsjednik odbora Goran Marić (HDZ) suglasan je da se porezi ne bi smjeli mijenjati često ni usred godine, no ističe da recesija zahtjeva rješenja.
Uvjeren je da je predloženi model bolji od postojećeg, ali i istaknuo da je potrebno naći sustavno i dugoročno rješenje, što će se, uvjeren je, uskoro i dogoditi.
„Osiguranje u Hrvatskoj najveći izvor korupcije“
Marić se usprotivio prijedlogu dijela vanjskih članova da se kao porezna olakšica, uz izdvajanja za treći mirovinski stup, poslodavcima prizna i životno osiguranje, a ustvrdio je da je osiguranje u Hrvatskoj „najveći izvor korupcije.“
Uvjeren je i da će jedinice lokalne samouprave uspjeti održati svoje proračune.
– Jedinice lokalne samouprave imaju najviše prostora za uštede jer vidimo da i u nekim najmanjim općinama načelnici imaju visoke plaće, službene automobile i vozače i nisu učinili ništa da se prilagode u krizi, – rekao je Marić.
Vanjski član Odbora Ante Bajo upozorio je da pola milijuna obveznika svake godine kroz porezne prijave traži povrat poreza, što po njegovu mišljenju znači da ne treba intervenirati u olakšice, nego širiti poreznu bazu.
