U trenutnoj konstelaciji snaga na domaćem tržištu rada, u vrijeme kada potražnja za radom ruši sve rekorde, a do radnika, posebice kvalitetnog, sve je teže doći, poslodavci su kao nikad prije primorani ‘odriješiti kesu’ kako bi privukli nove i zadržali postojeće zaposlenike.
Osim o plaći, od koje sve kreće i na kojoj nerijetko priča završava, moraju voditi računa i o beneficijama koje nude. I dok je većina njih namijenjena svim radnicima, dio povlastica, poput fleksibilnijeg radnog vremena, poklona za djecu te slobodnih dana za prvi dan škole ili vrtića dostupna je isključivo – zaposlenicima s djecom.
Istraživanjem u kojem je sudjelovalo više od 800 ispitanika, MojPosao je istražio tretiraju li poslodavci jednako zaposlene roditelje i radnike koji nisu iskusili čari roditeljstva te kako na tzv. ‘roditeljske povlastice’ gledaju zaposlenici koji nemaju djecu?
I jedni i drugi se osjećaju zakinuto
Na pitanje odnosi li se njihov poslodavac na jednak način prema svim radnicima, svega 26 % sudionika istraživanja ponudilo je potvrdan odgovor.
Zanimljivo, zakinuto se osjećaju i jedni i drugi. Oni bez djece su uvjereni kako njihovi kolege roditelji raspolažu s većim brojem beneficija (78%), dok zaposleni roditelji smatraju kako u cijeloj priči bolje prolaze radnici bez roditeljskih obveza (54%).
Jedine beneficije koju zaposleni roditelji ‘priznaju’ kao vlastitu prednost u odnosu na svoje kolege, su pravo na slobodan dan povodom prvog dana škole ili vrtića te pokloni za djecu u vrijeme Božićnih blagdana, a čak polovica roditelja-zaposlenika tvrdi kako nemaju nikakve dodatne pogodnosti.
S druge strane, zaposlenici bez djece ističu kako se zaposlenim roditeljima u većoj mjeri toleriraju izostanci s posla (77%) te ih se (za razliku od njih) ne osuđuje što s posla odlaze čim radno vrijeme završi (67%).
U prilog tezi kako je ‘susjedova (ili, u ovom slučaju, kolegina) trava uvijek zelenija’, idu promišljanja zaposlenih roditelja. Prema njima, njihovi kolege bez djece kudikamo brže napreduju i češće dobivaju povišice.
Želimo dodatne dane godišnjeg odmora
Istraživanje je otkrilo i neke podudarnosti među ovim dvjema skupinama radnika. Primjerice, kada je riječ o beneficijama koje im omogućuju usklađivanje privatnog i poslovnog života.
Na prvom mjestu liste priželjkivanih beneficija nalaze dodatni dani godišnjeg odmora. Potom slijedi fleksibilnije radno vrijeme, rad od kuće/hibridni način rada te manje prekovremenih sati.
Prema istraživanju, najkrupniji kamen spoticanja u odnosu ove dvije skupine radnika predstavlja vrijeme kada zaposleni roditelji dolaze na posao i odlaze kući.
Naime, svaki peti zaposleni roditelj priznaje kako nekoliko puta mjesečno kasni na posao ili odlazi s njega ranije, dok isto čini svega 8% zaposlenika bez djece.
Postoje i razlike među zaposlenim očevima i majkama?
Također, određene razlike postoje i među samim radnicima s djecom, odnosno među zaposlenim majkama i očevima.
Velika većina zaposlenih majki (79%) se osjeća diskriminirano u odnosu na svoje kolege očeve. S druge strane, na pitanje osjećaju li se zakinuto, odnosno diskriminirano u usporedbi s kolegicama koje imaju djecu, potvrdno je odgovorilo 52% zaposlenih očeva.
Svega 7% zaposlenih majki ističe kako ne postoji diskriminacija majki u odnosu na očeve, potvrdilo je istraživanje.
