Natjecanje za dobivanje radnog mjesta u današnjim ekonomskim uvjetima oštrije je nego ikad prije. Kažu da samo 3% stanovništa radi svoj posao iz snova, a da biste taj posao dobili, često se morate pokazati boljima od desetaka ili čak stotina drugih kandidata. Situaciju dodatno otežava visoka nezaposlenost i ograničena ponuda poslova na tržištu, osobito za mlade koji su tek završili srednjoškolsko obrazovanje ili diplomirali.
Odluka o nastavku školovanja za sobom povlači puno truda, značajne investicije vremena, a obično i novca, te često i mukotrpno ponovno navikavanje na „školske klupe“. Ipak, ulaganje u obrazovanje uvijek je dobra investicija iz više razloga.
1. Natjecanje za posao
Mediji nas gotovo stalno informiraju o tome koliko mladih s diplomom u ruci uzaludno traži posao mjesecima, te koliko ih se razočaralo kad su shvatili da njihovo područje znanja nije traženo na burzi rada.
Općenito gledano, ljudi koji posjeduju diplomu ipak lakše nalaze posao od ostalih. Što veći stupanj obrazovanja dosegnete, to ćete imati manje konkurencije na natječajima za posao. Prvostupnika i stručnih specijalista na tržištu rada je ipak manje nego onih sa završenom srednjom školom, a magistara i doktora još manje. Imat ćete bolje šanse da dobijete posao iz snova ako se za njega ne natječete sa stotinama drugih čiji je odijeljak obrazovanja u životopisu potpuno jednak kao i vaš.
2. Plaća i pozicija
Većina nas može nabrojiti primjere ljudi koji nisu diplomirali, a odlično zarađuju. Od genijalaca poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga, koji su odustali od fakulteta, preko rođaka koji na sezonskim poslovima zaradi više preko ljeta nego drugi preko cijele godine, do poznanika koji radi posao koji ne iziskuje visoku naobrazbu, a donosi dobre prihode. Ipak, takvi slučajevi su češće iznimke nego pravilo.
Logično je da se ljudima s većim stupnjem obrazovanja nude i poslovi s većom plaćom, jer se podrazumijeva da su tijekom svog studiranja i usavršavanja uložili u sebe više novca, truda i vremena od nekoga tko nije odlučio nastaviti obrazovanje. Magistrima će se nuditi veće plaće nego prvostupnicima, a doktorima znanosti veće nego magistrima.
To često vrijedi i za veće pozicije u poduzeću, budući da one obično iziskuju i veća znaja i vještine, od kojih se neke moraju steći formalnom edukacijom, a ne samo iskustvom u radu.
Ako ipak smatrate da imate veće prilike za dobru zaradu na poslu za koji (mislite da) nije potrebno nastaviti obrazovanje, zapitajte se nekoliko bitnih pitanja: Koliko dugo ću moći raditi taj posao (samo sezonski, na kratak rok, na duži rok)? Kakve mogućnosti napredovanja mi pruža? Je li to nešto u čemu se pronalazim dugoročno i što volim raditi?
3. Dostupnost poslova
Iako vam se možda tako ne čini na prvu, osobe s višim stupnjem obrazovanja imaju veće prilike za nalazak posla čak i u uvjetima recesije. I tvrtke koje su prije zapošljavale mlade koji su tek maturirali, sada sve češće traže barem jednogodišnju /dvogodišnju specijalizaciju ili prvostupničku diplomu koja se stječe nakon tri godine studiranja. U situaciji kada mnogi traže zaposlenje, tvrtke radije odabiru za jednaku plaću zaposliti nekoga tko ima diplomu, nego nekoga tko nema.
4. Zadržavanje posla
Tržište rada je nestabilno kao i gospodarstvo, te mnogi ostaju bez posla već nekoliko mjeseci nakon početka rada. U situaciji kada poduzeće mora dati otkaz određenom broju radnika, često se prvo odlučuju otpustiti one s nižim stupnjem obrazovanja.
Tekst u cijelosti pročitajte na portalu EduCentar
