Britanija razmatra napuštanje Europske unije, Cipar vjerojatno žali što je ikada ušao u Uniju, a Grčka bi mogla biti izbačena. No jedna država ne može dočekati ulazak u EU: Hrvatska. Tim riječima započinje utjecajni kanadski dnevni list The Globe and Mail članak u kojem secira skoro pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. S obzirom na ekonomsku krizu koja je gotovo dovela do financijskog kolapsa u Grčkoj, izazvala bankovnu krizu na Cipru i dugotrajnu recesiju u Španjolskoj, Francuskoj i Britaniji, teško je povjerovati da se bilo koja država želi priključiti Europskoj uniji i usvojiti euro. No Hrvati se već desetljećima guraju u EU, doživljavajući članstvo kao način da unaprijede svoje gospodarstvo i moderniziraju državne institucije, piše The Globe and Mail. Kanadski dnevnik podsjeća na nedavnu izjavu premijera Zorana Milanovića njemačkom Der Speielu, u kojoj je naglasio da je bolje biti dio kluba nego biti sam – čak i ako klub možda trenutačno ima problema.
Ulazak Hrvatske u EU također je dobrodošao razvoj događaja i za promociju EU-a, kaže Dimitar Bechev iz Europskog vijeća za vanjsku politiku, institucije sa sjedištem u Londonu. ‘EU želi Hrvatsku jer je ispunila uvjete, ali i kao pokazatelj da je proširenje još uvijek aktualno, bez obzira na krizu’, ocijenio je Bechev iz svog ureda u Sofiji.
Put prema članstvu nije bio lagan. Hrvatska se oduvijek smatrala dijelom Europe, a državni čelnici nadali su se priključenju Europskoj uniji još kada su proglasili neovisnost od Jugoslavije 1991. godine. No taj potez doveo je do četverogodišnjeg rata s Jugoslavenskom narodnom armijom pod srpskim vodstvom i širim konfliktom diljem balkanskih država dok se raspadala Jugoslavija, piše The Globe and Mail.
Europski čelnici sada se nadaju da će ulazak Hrvatske u EU ohrabriti Srbiju i ostale bivše jugoslavenske republike da također usvoje reforme koje su uvjet za članstvo. Istovremeno, izražena je i zabrinutost zbog problematičnog hrvatskog gospodarstva. Država sa 4,5 milijuna stanovnika teško je pogođena ekonomskom krizom iz 2008. i njezino gospodarstvo je u padu četvrtu godinu zaredom, ukupno za 10 posto. Nezaposlenost se vrti na oko 20 posto, dug raste, cijena rada je visoka, dok se Vladine institucije guše u birokratskim gubicima, zaključuje The Globe and Mail.
