U sljedećim pričama podsjećamo na prve žene koje su svojim pothvatima promjenile percepciju nježnijeg spola.
1. Prva žena amputirane noge osvojila Mount Everest
Indijka Arunima Sinha prva je žena s amputiranom nogom koja je u 21. svibnja ove godine osvojila vrh svijeta. Krenuvši dan prije prema Mount Everestu, koji se nalazi na visini od 8 848 metara, Sinha je sa svojom ekspedicijom zasjela na tron jednog od najvećih alpinističkih postignuća.
Vodiči koji su pratili alpinisticu bili su zabrinuti zbog sporosti njezina uspona sve dok ekipa nije stigla do spoja na 8.750 metara prije zadnjeg dijela uspona na vrh. ‘Kada je stigla do te točke, vratila je u sebe povjerenje i energiju i krenula brže’, rekao je Tshering.
Prije dvije godine Arunimu, odbojkašicu iz nacionalne ekipe, bacili su iz jurećeg vlaka lopovi koji su joj pokušati oteti torbu. Vlak koji je stizao iz suprotnog smjera odsjekao joj je lijevu nogu koju su liječnici morali amputirati do koljena kako bi joj spasili život te je dobila protezu. Gotovo 4.000 alpinista uspelo se na Everest nakon 1953. kada su taj vrh prvi osvojili Edmund Hillary i šerpa Tenzing Norgay.
2. Prva žena koja je zatrudnjela nakon transplatacije maternice
Dvadesetjednogodišnja Turkinja Derya Sert prva je žena kojoj je uspješno transplantirana maternica preminule donorice. Višesatnu operaciju na djevojci koja se rodila bez reproduktivnih organa obavili su liječnici Sveučilišne bolnice Akdeniz u Antaliji.
Maternica preminule donorke presađena joj je u kolovozu 2011., a svega dvije godine nakon operacije Derya je zatrudnjela uslijedi usađivanja embrija. No na žalost mlada Turkinja je u osmom tjednu trudnoće pobacila.
3. Prva žena u svemiru
Prije 50 godina prva žena poletjela je u svemir. Bila je to Ruskinja Valentina Terješkova koja od radnice u tekstilnoj industriji postala prva astronautkinja na svijetu.
Valentina Terješkova poletjela je 16. lipnja 1963. godine u svemirskom brodu ‘Vostok 6′ i u tri dana 48 puta je obletjela Zemlju nakon čega se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju.
Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj II. svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica Elizabeta i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada.
Terješkova je inače bila radnica u tekstilnoj industriji i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila padobranstvom. Tada je Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi poslala pismo da želi sudjelovati u svemirskom programu te je izabrana u program s još četiri djevojke od 400 prijavljenih. Nakon rigoroznih treninga, upravo je Terješkova izabrana za put zbog kojeg će cijeli život biti obilježena kao prva žena u svemiru.
Danas vitalna 76-godišnjakinja do sada je više od 160 puta skočila padobranom u beskrajno nebesko plavetnilo, a uoči 50. godišnjice njezinog astronautskog pothvata novinarima je kritizirala program svemirskog turizma, kazavši da bi privilegija odlaska u svemir trebala biti rezervirana za znanstvenike i astronaute.
4. Prva žena koja je preveslala put od Japana do Aljaske
Nakon 150 dana i više od 6000 km na moru, 28- godišnja Britanka Sarah Outen je 23. rujna, 2013. postala prva žena koja je sama preveslala put od Japana do Aljaske. Njezin pprvotniplan bilo je veslanje od Japana do Kanade, ali su je struje oodnijeledo Aljaske.
Napustila je japanski grad Choshi 27. travnja i upustila se u hrabri pothvat veslajući u kajaku preko neizvjesnog i beskrajnog oceana. Putem se borila protiv opasnog plavetnila, njezino plovilo ‘Happy Socks’ prevrnulo se čak 5 puta, ali najtežu borbu vodila je sama sa sobom jer je bila potpuno sama.
U nekoliko zadnjih dana pokušavala se silom oduprijeti magli, tami, hladnoći i halucinacijama uslijed nevjerojatnog umora, a blizu smrti došla je kada je skoro udarila u teretni brod uslijed otkazivanja radara.
No Outen, koja je diplomirala biologiju na Sveučilištu Oxford, kaže kako su sve neugodne momente nadoknadili predivni prizori životinja poput albatrosa i kitova. Tijekom puta uspjela se i zaručiti sa svojom dugogodišnjom djevojkom, i to usred oceana, preko satelitskog telefona.
Ovaj put bio je njezin drugi pokušaj prelaska preko Tihog oceana. Njezin prvi pokušaj nije slavno završio, blizu Japana nju i još jednog veslača zahvatila je tropska oluja i oštetila brod, pa je spasilačka ekipa morala intervenirati.
5. Prva žena koja je doktorirala
Elena Lucrezia Cornaro Piscopia, filozofkinja iz Venecije plemenitog roda 25. lipnja 1678. postala je prva žena koja je ponijela titulu ‘doktorice filozofije’.
Elena Cornaro Piscopia rođena je u Palači Loredan u Veneciji, 5.lipnja 1646. Kada je imala sedam godina, počela je učiti latinski i grčki uz pomoć uglednih profesora, a uskoro je postala izvrsna u njima. Savladala je i hebrejski, španjolski, francuski i arapski te se kasnije zainteresirala za matematiku, filozofiju i teologiju. Po želji svog oca upisala je Sveučilište u Padovi i nakon napornog rada primila doktorat iz filozofije.
Elena je bila član mnogih akademija te su njezini uspjesi i vrline priznate diljem Europe. Zadnjih sedam godina posvetila je učenju i humanitarnom radu. Umrla je od tuberkuloze u Padovi 1684. godine, a samo godinu kasnije Sveučilište u Padovi odlučilo je dodjeljivati medalju u njezinu čast.
6. Prva žena koja je od porno zvijezde postala potpredsjednička kandidatkinja
Marilyn Chambers je do 2004. bila poznata kao američka porno glumica, egzotična plesačica, model i glumica, a nakon spomenute godine kao potpredsjednički kandidat. Najpoznatija je po filmu ‘Iza zelenih vrata’ iz 1972. godine te po onome naziva ‘Nezasitna’. Njezina odvažnost na filmu donijela joj je titulu ‘prva ženska porno zvijezda’.
Marilyn Ann Briggs rođena je 22. travnja, 1952. u gradiću Providence, na Rhode Islandu. Već od malih nogu sanjala je o tome da će postati filmska zvijezda.
Nakon filma ‘Iza zelenih vrata’ u kojemu sudjeluje u lezbijskim scenama sa šest žena i opći s boksačem Johnny Keyes, stvarno je i postala zvijezda.
Chambers je napisala autobiografiju ‘Moja priča’ 1975., a krajem sedamdesetih i osamdesetih u poznatim je časopisima pisala kolumne o seksu.
Tih je godina silno željela sa sebe otresti imidž porno zvijezde, no 80-tih se ipak vratila filmovima za odrasle ulogom u uratku ‘Nezasitna’.
Nakon toga ostavila je porno industriju zbog prevelikog straha od AIDS- a. Pred kraj svoje karijere pojavljivala se u ponekom ulogom u nezavisnim filmovima, a od sedme umjetnosti oprostila se ulogom u ‘Samoći’.
Nakon osamdesetih Chambers se držala podalje od medija, tek rijetko bi davala koji intervju. Ipak 2004. godine na američkim se predsjedničkim izborima kandidirala za potpredsjednicu kao član liberalne stranke ‘Osobni izbor’. Svoju sreću okušala je i 2008. no tog se puta kandidirala uz Charlesa Jaya kao njegova zamjenica u koaliciji sa strankom ‘Boston Tea’.
Preminula je u svojem domu u Kaliforniji 12. travnja, 2009. uslijed izlijeva krvi u mozak i aneurizme uzrokovane srčanom bolesti od koje je patila.
7. Prva žena koja je biciklom obišla svijet
Annie ‘Londonderry’ Cohen Kopchovsky 24. rujna, 1895. postala je prva žena koja je biciklom obišla svijet.
Londonderry je rođena 1870. godine u židovskoj obitelji u Rigi, no još kao dijete emigrirala je u Sjedinjene američke države.
Annie Cohen Kopchovsky, mlada majka troje male djece, stala je 25. lipnja 1894. ispred skupine od 500 ljudi; prijatelja, obitelji, sunarodnjaka i usputnih znatiželjnika te svima objavila kako će biciklom obići svijet, a zatim sjela na svoja ‘dva kotača’ i uputila se u nepoznato.
Putovala je prvo od New Yorka do Le Havrea u Francuskoj gdje je stigla 3. prosinca 1894. Trebalo joj je dva tjedna od Pariza do Marseillesa, a zatim je projurila kroz Mediteran do Egipta. Tamo se kratko zadržala u razgledavanju, a zatim krenula prema Jeruzalemu, pa Jemenu, prije no što se brodom uputila prema Colombu, Šri Lanci te Singapuru.
Po povratku u Sjedinjene američke države 23. ožujka, 1895., od San Francisca je odbiciklirala do Los Angelesa, zatim El Pasoa te sjevernije prema Denver gdje je stigla 12. kolovoza, 1895. U Boston je stigla 24. rujna, petnaest mjeseci nakon što se otisnula u ‘bijeli svijet’. Po povratku jedne su njujorške novine njezin pothvat nazvale ‘najneuobičajenim putovanjem u koje se jedna žena ikada upustila’.
Njezina slava brzo je splasnula te je bez velike pompe napustila ovaj svijet 1947. Ipak njezin pranećak Peter Zheutlin, potrudio se da ne ostane zaboravljena – 2007. godine objavio je knjigu ‘Oko svijeta na dva kotača: Neuobičajena vožnja Annie Londonderry’. O njoj je snimljen i dokumentaran film u produkciji Gillian Klempner Willman iz Spokeswoman Productions čija je premijera bila u travnju 2013. godine.
