Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Blog zona

Edukacija bazirana na dokazima

Želite li biti uspješni poput njih čitajte ono što oni čitaju.

znanje, mudrost

Zamislite ovu hipotetsku situaciju. Bolujete od ozbiljne bolesti. Liječnik vam propisuje bolan i skup tretman. Međutim, uopće vam ne kaže da nije konzultirao literaturu, pronašao dokaze u kojima stoji da lijek nije prošao ni na jednom kliničkom testu, odnosno da je terapija nedjelotvorna i prepuna negativnih nuspojava. Ne znajući to, prolazite dug i neučinkovit postupak bez ikakvih rezultata. Dapače, stanje vam se dodatno pogoršalo. Kasnije, posve slučajno, nailazite na ranije objavljene studije koju vaš liječnik uopće nije uzeo u obzir prigodom odabira terapije. Kada ga ljutito upitate zašto, on odgovara: „Tko još obraća pozornost na istraživanja? Ja imam dugogodišnje iskustvo!” Zvuči li vam to kao nesavjestan rad i ozbiljna zlouporaba povjerenja? Srećom, medicinskom praksom temeljenom na dokazima bitno se smanjuje mogućnost fatalne liječničke pogreške.

Činjenice i dokazi

U menadžmentu, na žalost, većinom još nije tako. Nepotrebni propusti osoba na rukovodećim položajima u organizaciji škode dobrobiti tvrtke i njenih zaposlenika te time nanose nepotrebnu materijalnu i drugu štetu širokom krugu ljudi. A to ne mora nužno biti tako. Mnogobrojne studije pokazuju kako menadžeri koji se služe modelima odlučivanja utemeljenim na dokazima vode najuspješnije timove, imaju najsretnije zaposlenike i najmanje osipanje stručnjaka. U medicini je potreba za pristupom utemeljenom na činjenicama i dokazima nastala kao odgovor na tisuće smrti, a u menadžmentu na milijarde nepotrebnih gubitaka koji su se mogli izbjeći primjenom već od prije dobro poznatih metoda dokazanih u praksi. Ljudski i financijski troškovi, manjak povjerenja, nedostatak motivacije, loša grupna dinamika, sve to ukazuje na potrebu za oprezom u izboru menadžerskih teorija i modela kojim se ponekad i nesvjesno svi služimo. Za svakog praktičara koji za sebe drži da nije pod utjecajem ni jedne teorije (makar implicitne), prije ili kasnije, pokaže se da je i ne znajući sljedbenik nekog, živućeg ili pokojnog, poslovnog gurua. Bez dokaza za to što propovijeda bilo tko može (ili ipak ne može?!) za sebe ustvrditi da je stručnjak za menadžment: Jack Welch, Tony Soprano, Djed Mraz ili Atila Hunski.

Velike kompanije posebnu pozornost posvećuju tomu da svoje najperspektivnije kadrove obuče u menadžmentu utemeljenom na dokazima kako svojim postupcima u budućnosti barem ne bi škodili organizaciji koju se spremaju voditi. Medicinskim rječnikom rečeno –  kako bolesnika ne bi liječili srednjovjekovnom tehnikom puštanja krvi dok bolesnik ne iskrvari do smrti.

Zdrav razum i intuicija – „like an asshole – everyone’s got one!”

Na žalost, ni završen studij ekonomije uopće ne garantira poznavanje recentnih, rigorozno provjerenih informacija relevantnih za poslovnu praksu. Niti akademska ortodoksna znanost nije slobodna od natruha new agea i utjecaja self help literature i trash ideologije. Vjerovali ili ne, po vlastitim priznanju, autori najzastupljenijih udžbenika u nastavi, poput profesora Samuelsona i Kotlera, u cijeloj svojoj karijeri nikada ništa nisu izmjerili, a predavali su nebrojenim studentima i savjetovali tolike tvrtke. Često se čuje kako su poslovna ekonomija i menadžment stvar zdravog razuma, te da se studiraju isključivo da bi se naučilo ponešto računovodstva i radi umrežavanja. I da je tako, a nije, odnosno da ekonomija jeste skup zdravorazumskih načela, stoji činjenica, da parafraziramo Clinta Eastwooda, da je zdrav razum „like an asshole – everyone’s got one!”. Prema tome, zdrav razum ne bi predstavljao nikakvu konkurentsku prednosti. Uostalom, dovoljno je pogledati sadržaj bilo kojeg oglasnika pa da se na prvu uoči koliko nestručnjaci ne shvaćaju i ne primjenjuju zakon padajućeg prinosa i padajuće granične korisnosti, primjerice.

Na našu veliku nesreću, ekonomija nije stvar niti zdravog razuma niti instinkta, a za bavljenje menadžmentom nije dovoljno posjedovati samo razvijenu intuicija. Za instinkt je jasno i zašto – razlog leži je u evoluciji. Ljudska se vrsta kroz zadnjih 30.000 godina, zbog kratkoće vremena, jednostavno još nije stigla adaptirati na kompleksno poslovno okruženje u kojem svi bez izuzetka živimo. Između ušiju „homo economicusa“ još se uvijek nalazi mozak špiljskog čovjeka. Još uvijek posjedujemo instinkte skupljača plodova i lovaca koji su svoj cijeli život provodili u proširenim obiteljima, eventualno u plemenima od stotinjak ljudi, te se koristili desetinama rukama načinjenih proizvoda. U 21. stoljeću prosječni trgovački centar nudi i po 10.000.000.000 proizvoda i njihovih inačica (SKU-a), dok je radno okruženje današnjice organizirano u tvrtke koje posjeduju i desetke odjela (SBU-a) u kojima rade tisuće zaposlenika. U ekonomiji naših dalekih predaka nije bilo izražene podjele rada, ni vertikalne i horizontalne integracije, niti eksplozivnog ekonomskog rasta, nismo poznavali blagodati tehnologije, nije je postojala akumulacija kapitala. Ekonomski život je bio puko preživljavanje. Primitivno gospodarstvo bilo je „zero-sum game“ (nije bilo mjesta za win-win strategije) pa stoga i danas bogatstvo lakše dijelimo nego što stvaramo.

I znanje je roba?

Kada već nisu zdrav razum ni instinkt, može li možda intuicija biti temelj uspješnog poslovanja? Na žalost opet ne, a što to znamo zahvaljujući radovima bihevioralnih ekonomista poput nobelovca Daniela Kahnemana. Intuicija u poslovanju izvrstan je alat u održavanju međuljudskih odnosa, intuicijom uspješno procjenjujemo je li nam netko sklon, laže li nas netko, je li tužan ili veseo, međutim to ne znači da intuitivno dobro alociramo resurse i optimiziramo poslovne procese. Slično kao što je upravljanje zrakoplovom krajnje protuintuitivno, ili nikada ne biste dopustili da vam majstor po prvi puta u životu električne instalacije u zidu postavi „po intuiciji“. Tzv. stručnjačka intuicija rezultat je praktičnog učenja, tj. dugotrajnog ponavljanja, pokušaja i pogreška. Ne zove se bez vraga tzv. pučka (folk economics) koja se poziva isključivo na intuiciju i zdrav razum naivnom ekonomijom. Pretjerana pojednostavljivanja puta naivna publika, način je funkcioniranje I formula je uspjeha i izvrsne zarade tzv. guru industrije vrijedne milijarde dolara i s prihodima u stalnom rastu. Menadžerski guru tretiraju poslovna znanja kao robu koju dizajniraju tako budu što jednostavnija (ne nužno i istinita), nastoje ih brandirati (Koter ima slično ime kao Kotler) i povlađivati našim postojećim uvjerenjima i stavovima (bila ona ispravna ili ne). Također, poslovni znanja kako i svaka druga roba imaju rok trajanja. Vrhunac prodaje pojedinog gurua i njegovog proizvoda u prosijeku traje oko pet godina, pa je tako od 1950. godine do danas lansirano na stotine menadžerskih teorija, tehnika i modela. Sjetimo se reinženjeringa, six sigma, menadžmenta “by objectives”, TQM-a, lean menadžmenta i drugih. Tržište poslovnih edukacija treba zadovoljiti uvijek svježim i novim proizvodima.

Što onda čitati, kako se educirati?

Istraživanje nazvano “Guruov guru” pokazalo je da poslovni gurui čitaju jednu vrstu literature a sami prodaju nešto posve različito. Želite li biti uspješni poput njih čitajte ono što oni čitaju, a ne slušajte njih i ono što pišu i propagiraju. Primjenjivati treba isključivo savjete temeljene na dokazima i činjenicama koji mogu zadovoljiti kriterij tzv. 3R testa (Relevantno za praksu, Recentno a ne zastarjelo, Rigorozno provjereno). Izvaninstitucionalno, cjeloživotno obrazovanje imperative je u uvjetima današnjeg dinamičnog globalnog tržišnog okruženja. Što znači da “nonformal” ne smije nužno biti i “nonsense & bull shitt”. Svi smo mi ljudi, bez izuzetka i bez obzira na obrazovanje, kao vrsta “ograničeno racionalni”, no ne moramo biti infantilni potrošači pa koristiti nedjelotvorne i štetne ekonomske koncepte – ma kako popularni oni i njihovi autori bili. Za oca suvremenog menadžmenta profesora Petera Druckera izraz “poslovni guru” bio je samo tek pristojniji i kraći naziv za šarlatana. Pripazimo se jednostavnih i brzih rješenja poslovnih problema. Samo je smrt lijek koji tvrtke liječi od svih njihovih bolesti.

Krunoslav Demirović

Pročitajte još:

Blog zona

Uspješno upravljanje vremenom temelji se na poznavanju individualnih razlika u percepciji i odnosu prema vremenu te vremenskim značajkama posla koji pojedina osoba obavlja.

Blog zona

Do pojave društvenih medija postojala su u osnovi dva načina na koji su oglašivači putem digitalnog marketinga težili rastu prodaje i ostvarivali profit. Prvi...

Blog zona

Prije no što se pozabavimo temama iz makro, mikro i piko (mikro mikro) „realne“ ekonomije, povodom pokretanja prvog preddiplomskog i diplomskog studija digitalnog marketinga...

Novosti

Tim britanskih stručnjaka oko profesora Alana D. Dangoura proveo je detaljne analize svih do sada provedenih istraživanja koja idu u prilog organski uzgojenoj hrani....

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.