Hrvatski radnici u vrhu su Europske unije po količini stvarnog vremena provedenog na poslu, pokazalo je istraživanje pariškog instituta Coe-Rexecode koje prenosi EUObserver.
Studija koja se bavi koliko radnici realno provedu na poslu razbija stereotipe o Rumunjima i Grcima kao najlijenijim radnicima u Europi. Rumunjski radnici koji rade puno rado vrijeme rekorderi su u EU s 2099 radnih sati godišnje.
Grci su na drugom mjestu, a slijede Bugari i Hrvati. Ovi potonji na poslu provedu 1954 sati. Slijede Poljaci, Latvijci, Slovaci, Estonci i Ciprani.
Na suprotnom kraju su Finci s prosječnih 1.648 sati godišnje. Slijede ih Francuzi, Šveđani, Danci, Belgijanci i Talijani.
Njemački radnik i radnica koje mediji rado i često oslikavaju kao najradišnije, nalaze se na sredini tablice i rade manje nego 2010. godine. Boravak na poslu u posljednje tri godine su povećali radnici Španjolske i Portugala, zemalja koje su se u isto vrijeme našle na udaru strogih mjera štednje.
Pariški institut bavio se realnim vremenom provedenom na poslu u posljednje četiri godine, izbjegavajući uobičajeno nominalne radne sate koji uključuju i izostanke zbog bolovanja, brigu o djeci, blagdane ili štrajkove.
