Popis birača koji se temelji na stvarnom stanju biračkog tijela, naglasio je Bauk, Hrvatskoj je nužan, budući da po evidenciji MUP-a prebivalište u Hrvatskoj ima oko 5 milijuna građana, a u isto vrijeme je oko 4,4 milijuna osoba u popisu stanovništva, odnosno oko 600 tisuća ljudi manje nego u policijskoj evidenciji.
Iz toga, istaknuo je, proizlazi i nesređeno stanje u biračkim popisima, što posebno do izražaja dolazi u dijelovima Hrvatske gdje je prije Domovinskog rata većinski živjelo srpsko stanovništvo, koje je ostalo u evidencijama prebivališta, kao i u područjima koja graniče s BiH, gdje s obje strane granice žive osobe s hrvatskim državljanstvom.
Prijedlogom novoga zakona registra birača uspostavio bi se kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije – registar birača i popis birača.
Preostalih 339.650 osoba biračko bi pravo mogle ostvariti ako svoje osobne dokumente usklade sa zakonom, odnosno dobiju važeću osobnu iskaznicu, “što je i minimum koji bi država trebala zahtijevati od pojedinca”, ili da na dan izbora od nadležnog ureda državne uprave dobiju potvrdu temeljem koje se iz registra mogu upisati u popis birača.
[infopunkt 5347 2]
[infopunkt 5347 3]
[infopunkt 5347 4]
[infopunkt 5347 5]
