Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u sklopu proslave dvije godine pridruženja Hrvatske Europskoj uniji, organiziralo je konferenciju pod nazivom “Članstvo Hrvatske u EU-u – dvije godine poslije: ulazak u Schengensku zonu kao sljedeći izazov”.
Voditelj Predstavništva Europske komisije g. Branko Baričević, g. Nebojša Kirigin, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, g. Ivan Crnčec, pomoćnik ministra pravosuđa i voditelj uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju te gđa Emina Bužinikić iz Centra za mirovne studije razmotrili su izazove s kojima se Hrvatska susreće na svom putu prema punopravnom članstvu u Schengenskom sporazumu. Nastojali su ocijeniti napredak Hrvatske u kontekstu članstva u Europskoj uniji i navedenih tema.
Branko Baričević objasnio je kako ulazak u Schengen nije samo tehnički proces već proces koji uključuje i provjeru funkcioniranja i administrativnih kapaciteta nadležnih tijela. U okviru postupka ocjene spremnosti Hrvatske za primjenu schengenskih pravila ocjenjivat će se i obveza nadležnih državnih organa Hrvatske u borbi protiv korupcije.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova g. Nebojša Kirigin naglasio je da Hrvatska usko surađuje sa Slovenijom i Mađarskom u pripremi za Schengen. Sam ulazak u Schengen je velika nepoznanica što se tiče migracija, pogotovo stoga što je potrebno naći ravnotežu između sigurnosti i ljudskih prava migranata.
Emina Bužankić iz Centra za migracije naglasila je potrebu za širom javnom debatom o svim aspektima schengenskih pravila i postupaka s čim su se složili svi panelisti istaknuvši potrebu stavljanja naglaska na pitanja migracije i azila.
***
Schengenski prostor, zasnovan na temeljnom pravu građana EU-a na slobodno kretanje, jedno je od najvećih postignuća Europske unije. S obzirom na trenutnu migracijsku situaciju te sve veći migracijski pritisak na vanjskim granicama na Sredozemlju i zapadnobalkanskoj ruti, Europska unija suočava se s brojnim izazovima. Hrvatska će zbog svog zemljopisnog položaja biti jedan od glavnih oslonaca u nadzoru nad vanjskim granicama. No Schengenski sustav nije ograničen samo na upravljanje vanjskim granicama, već obuhvaća i popratne mjere kao što su zajednička vizna politika, policijska suradnja, zaštita podataka, Schengenski informacijski sustav i povratak. Dvije godine nakon ulaska u EU, 1. srpnja 2015., Vlada Republike Hrvatske predala je Europskoj komisiji izjavu o spremnosti za ulazak u Schengenski sustav. Europska komisija provjerit će je li Hrvatska ispunila potrebne preduvjete za primjenu svih relevantnih sastavnica Schengenskog sustava.
