Da zaduživanje države nije samo naš problem govori i duhovita izjava Miltona Friedmana s početka teksta, nobelovca koji je život proveo mozgajući kako statistikom pomoći političarima da svoja predizborna obećanja (donekle) provedu u djelo.
Ministrica Dalić također zna osnove makroekonomije koje kao uvod možemo svesti u dvije rečenice: Ako neka država ne ostvaruje dovoljan prihod ubiranjem poreza (ili troši više nego što može prikupiti) onda joj preostaje financiranje zaduživanjem. Država se zadužuje obveznicama, zajmovima ili kreditima a deficit financira prodajom državne imovine.
Novo zaduživanje u tišini
Ipak, Dalić je sada ministrica, što znači da njena ekonomska profesija ostaje u sjeni politike. Tjedan smo tako počeli novim zaduživanjem, koje je na stranicama Ministarstva financija prigodno prikazano kao uspješno sanirana obveznica. Danas je naime dospjela euroobveznica iz 2001. godine u vrijednosti 800.625.000 eura (od toga su kamate 50.625.000 eura). Obveznica je servisirana novim zaduženjem, malo tko će se pohvaliti tom činjenicom.
Makroekonomisti izvan političkog zagrljaja strahuju o uvjetima refinanciranja vanjskog duga. „Okrugla“ brojka od 101,1 posto vanjskog duga u postotku PDV-a rast će i u tekućoj godini, procijenjeno na 101, 9 posto PDV-a.
Kvaka 22 Vlade RH
Kvaka 22 naše Vlade očituje se u sljedećem – rizik od pada kreditnog rejtinga (a time i skuplje svako buduće zaduživanje) realan je zbog odgađanja strukturnih reformi. S druge strane navedene reforme nisu kratkoročne i premijerka bi morala biti političar-altruist, endemska vrsta političara koji izbornu godinu „žrtvuje“ nepopularnim mjerama kako bi državu (dugoročno) postavila na zdravije financijske temelje. Ovakav tip altruizma ili političkog poštenja od Kosor je teško očekivati.
Znači Vlada ne čini ono što mora (reforme), ne štedi ili troši previše (pa se zadužuje) a zbog nabrojanog buduća zaduživanja bit će nam nepovoljnija.
Za sada naš rejting ostaje nepromijenjen: BBB-
Popijač se pomirio sa sudbinom
Nezaposlenost, jedan od najznačajnijih makroekonomskih podataka također će rasti tijekom 2011. ILO (International Labour Organization) prognozira nam daljnji rast nezaposlenosti – dodatnih 0,5 posto do kraja godine.
Čini se da su toga svjesni i u ministarstvu rada i poduzetništva, pa je Popijač prošlotjedno izvješće HZZ-a o 336.441 nezaposlenih građana komentirao kao „očekivane brojke“. Nema Popijač što više niti reći. Sve oči ponovo su uprte na Swobodu, zatvaranje pregovora i nakon ulaska pod istu zastavu – nadi da će Strani Investitori (ti anđeli krila stvorenih od čvrstih valuta Zapada) pogurati našu klimavu ekonomiju naprijed. U „interne resurse“ više nitko ne vjeruje.
