Sve zemlje pristupnice imale su neke zajedničke točke u pregovorima koje su teško prolazile u njihovim parlamentima. Infrastruktura, poljoprivreda i zaštita okoliša, koja je u EU bitna politička odrednica, socijalno i politički osjetljive su teme, zbog kojih je EU 1997. odlučila otvoriti pretpristupne fondove za potporu zemljama aplikanticama.
Koji su fondovi na raspolaganju?
Koliko Hrvatska iskorištava pretpristupne fondove, do kada ih može rabiti i koji su joj iznosi na raspolaganju? Odgovore smo potražili u kabinetu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije.
– Od 2001. do 2004. godine Republici Hrvatskoj na raspolaganju su bila sredstva Europske unije programom pomoći CARDS. Osnovna svrha CARDS-a bila je podržati aktivno sudjelovanje u procesu stabilizacije i pridruživanja – javljaju nam iz Ureda.
Nepovratni iznosi, financiranje radova i nabave opreme bili su namijenjeni tijelima državne uprave na svim razinama radi uspostavljanja institucionalnog i pravnog okvira za jačanje demokracije, vladavinu prava, ljudskih i manjinskih prava te provođenje gospodarskih reformi usmjerenih tržišnom gospodarstvu.
Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u Europskoj uniji RH stječe pravo uporabe pretpristupnih programa EU Phare, ISPA, SAPARD, kojima se poslužila 2005. i 2006. godine.
Phare je program financijske pomoći zemljama u političkoj i ekonomskoj tranziciji. ISPA je financirao infrastrukturalne projekte i programe zaštite okoliša. Programi su završili 2006. godine, a Hrvatska ih je rabila od 2005. godine. SAPARD je program pomoći u poljoprivredi. Pokrenut je 2000. godine za buduće zemlje kandidatkinje jer je poljoprivreda strateška grana svake nacionalne ekonomije te je socijalno vrlo osjetljiva. Od 2007. godine svi su fondovi ujedinjeni u jedinstveni fond – IPA – kojim se služe zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalne kandidatkinje (BiH, Srbija, Crna Gora).
Koliko se novca iskoristi?
Vremenska je komponenta također bitna. Može li Hrvatska i nakon punopravnog članstva u EU iskoristiti fondove pomoći? – Sve dok budemo imali regije u kojima je GDP po glavi stanovnika manji od 75 posto EU prosjeka imat ćemo pravo na uporabu strukturnih i kohezijskih fondova, i to kao zemlja članica EU.
Koliki je postotak iskorištenosti fondova?
– Postotak ugovorenosti nije jednak postotku iskorištenosti. Ukupni postotak iskorištenosti sredstava možemo gledati za projekte iz programa CARDS 2001. i CARDS 2002., s obzirom na to da se projekti iz programa CARDS 2003. i 2004. te Phare 2004. implementiraju. Rok za ugovaranje projekata iz programa Phare 2006. jest 30. studenoga 2008. godine.
Što se konkretnih podataka tiče, Europska unija Hrvatskoj je iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine dodijelila 112 milijuna eura (87 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).
