D&B navodi kako je vanjska rizičnost Hrvatske i dalje relativno visoka zbog kroničnog fiskalnog deficita i deficita tekućeg računa platne bilance koji moraju biti financirani iz godine u godinu, što povećava vanjsku zaduženost.
D&B prognozira daljnje zaduživanje Hrvatske
U toj bonitetnoj kući procjenjuju da je ukupni hrvatski vanjski dug u 2009. godini porastao na 60 milijardi američkih dolara i očekuje njegovo povećanje u iduće dvije godine.
U izvještaju se prognozira da izravne strane investicije neće unijeti dovoljno kapitala te da će se vlada morati dodatno zadužiti.
Dogodi li se da stanje na svjetskom tržištu bude kao što je bilo krajem 2008. godine, Hrvatska bi mogla biti primorana zatražiti pomoć MMF-a. To znači dotok svježeg kapitala, ali uz određene uvjete uključujući strožu fiskalnu konsolidacija koja će produljiti ekonomski pad, ocjenjuju u D&B-u.
U međuvremenu, kaže se u izvješću, ukupne obveze za servisiranje dugova (glavnica plus kamate na srednjoročne i dugoročne zajmove), porast će sa 49,4 posto ukupnih izvoznih prihoda u 2008. godini, na 60,6 posto do 2011. godine. To će, kako se navodi, povećati izloženost Hrvatske svakom budućem poremećaju na međunarodnom novčanom tržištu, posebno ako banke majke hrvatskih banaka budu osjetile financijske poteškoće. Ipak, rizik od takvog razvoja događaja trenutno je relativno nizak, napominju iz D&B.
Monetarna politika HNB-a kao plus
Pozitivnim D&B ocjenjuje nizak rizik konvertibilnosti koji ostaje i dalje nizak zbog intervencija HNB-a koji održava stabilnost kune u odnosu na euro.
D&B i u izvješću za travanj navodi da je 23,5 posto plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo više od 30 dana od ugovorenih rokova, 65 posto plaćanja obavljeno je u dogovorenom roku dok je 8,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. Više od 120 dana kasnilo je 2,2 posto plaćanja.
D&B i dalje preporuča stranim investitorima da poslovanje s hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatska poduzeća, smatraju u D&B-u.
Po podacima iz najnovije D&B-ove publikacije International Risk&Payment Review kreditni rejting se promijenio u šest država: Nizozemskoj, Čileu, Grčkoj, Islandu, Argentini i Gvatemali.
U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede, uz Hrvatsku s rejtingom DB3d, Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BiH (DB6a).
