Kako se nositi sa stresom nakon godišnjeg odmora?

Godišnji odmor je vrijeme kad najmanje razmišljamo o stresu. U mislima su nam more i suncem okupane plaže, ali upravo je sada trenutak za pripremu pred nove svakodnevne poslovne izazove i stresne situacije.

1998. godine u Americi je provedeno istraživanje nad 30.000 ispitanika kojim je dokazano da je pogrešno nošenje sa stresom štetnije po zdravlje od samoga stresa. Ispitanici su odgovarali na dva pitanja: koliku razinu stresa osjećaju i smatraju li stres izrazito štetnim za njihovo zdravlje. Osam godina nakon, dokazano je da postoji značajan rast stope smrtnosti onih koji su osjećali visoku razinu stresa i pritom smatrali da je stres opasan po njihovo zdravlje, što nije bio slučaj kod onih ispitanika koji su osjećali stres ali ga nisu smatrali štetnim u toj mjeri.

Ako bismo 1998. godinu promatrali s današnjeg stajališta, primjećujemo da je situacija i danas slična. Količina posla se povećava, rokovi postaju nerazumni, dani su prekratki za uspješno balansiranje poslovnog i privatnog života, a gotovo je nemoguće pronaći pet minuta da se posvetimo sami sebi. Gotovo se svaka osoba svakodnevno nosi sa sličnim stresnim situacijama. Neki od njih nisu svjesni koliko su situacije u kojima se nalaze stresne, drugi su svjesni vlastitog stanja no ne čine ništa kontinuirano po tom pitanju, a treći stres kroz stvaranje korisnih rutina pretvaraju u vlastitu korist. Evo kako to možete učiniti i vi.

1.PREPOZNAJTE ZNAKOVE STRESA

Koliko vam se puta dogodilo da gledate film na velikom platnu i na trenutak zaboravite da ste u kinu? Isto je i sa stresom. Stresori su svuda oko nas, nesvjesno im dozvoljavamo da uđu u svaki aspekt našeg života, a kada ih osvijestimo postaje očito koliko zapravo utječu na nas. Posao, loši međuljudski odnosi i nepovoljna financijska situacija samo su neki od uzročnika, a slaba koncentracija, nekontrolirano znojenje, vrtoglavice, problemi sa spavanjem i promjene raspoloženja najčešći su pokazatelji stresa. Vaš je zadatak prvenstveno pronaći vlastite uzročnike nelagode, kako biste uopće znali što je korijen simptoma. Primjerice, ako kao uzrok stresa prepoznam pripremu govora za važnu konferenciju, racionalno je zaključiti da me neće opustiti gledanje filmova ni čišćenje ormara, već će takve distrakcije samo odgoditi još jače simptome. Malo joge ili šalica opuštajućeg čaja bolja su priprema za što brže upuštanje u zadatak koji nam se čini teškim.

2.PRETVORITE STRES U MOTIVACIJU

Na koje načine osjećate stres? Gdje ga osjećate? Prvi korak ka rješavanju stresa je prihvaćanje da on postoji. Stres je reakcija, a ne trajno stanje, stoga ga se nemojte bojati jer strah pogoršava vaše stanje. Umjesto toga, pretvorite ga u motivaciju i svjesno pristupite rješavanju uzroka. Osmislite sistem koji odgovara vašem mentalitetu i stilu života. Ako, primjerice, znate da kasnite s rokom za predaju određenih materijala, možda će vam manje štetiti noć probdjevena za računalom nego jutarnji napad panike na zvuk budilice. Sutradan sigurno nećete biti odmorni, ali će zadovoljstvo postignutim i unutarnji mir biti veća nagrada od lica bez podočnjaka. Naravno, najbolje je u startu izbjeći ovakve situacije pravovremenim suočavanjem s obvezama.

3. ZRNO PO ZRNO POGAČA

Koliko ste puta čuli, ali i sami izgovorili rečenicu „Imam posla preko glave.“? Sama pomisao na nju stvara nelagodu. Kada se na početku radnoga dana osam sati čini prekratko za sve obaveze koje trebate odraditi, podijelite ih na manje dijelove. Uzmimo za primjer preporučenu godišnju količinu unosa vode. 2.920 čaša zvuči zastrašujuće puno, ali ako to podijelimo na 8 čaša vode dnevno, više se ne čini nemoguće. Organizirajte svoje vrijeme izradom dnevnih, tjednih i mjesečnih planova te korak po korak krenite u planirano, smireno i fokusirano ostvarivanje. Danas postoje najrazličitiji načini praćenja ciljeva, obaveza i sastanaka, od bullet journala, vision boardova i velikih stolnih kalendara, do malih notesića, post-ita i mobilnih aplikacija, a možete ih kombinirati po dužini roka i opsegu zadataka.

4. PREVELIKA OČEKIVANJA U BORBI SA STVARNOŠĆU

Prema nedavnom američkom istraživanju, osobe koje očekuju isključivo vrhunske rezultate, češće osjećaju stres od onih sa skromnijim očekivanjima. Zamijenite prevelike „zalogaje“ realnima i utemeljite ih na povjerenju u svoje sposobnosti i mogućnosti. Upravo rad na sebi smanjuje stres, povećava samopouzdanje i uravnotežuje emocije. Perfekcionizam je često kontraproduktivan i ometa nas u izvršavanju i naizgled najjednostavnijih zadataka. Ako vam je u opisu posla, kao nama odvjetnicima, da nemate prostora ni za najsitniji propust, pronađite hobi u kojem ćete si dopustiti nesavršenosti i uživati u tome. Akvarel zalaska sunca doista ne mora biti mjeren ravnalom, kao što ni u vrtu nećete brojati koliko ste biljčica korova iščupali niti ih slagati na hrpe po vrsti i veličini.

5.VJEŽBANJE NIJE KLIŠEJ

Tjelovježba ostavlja niz pozitivnih učinaka: smanjuje lučenje kortizola, hormona stresa, a povećava lučenje endorfina koji se još naziva i hormonom sreće. Vrijeme koje provedete vježbajući nećete provesti u napetom razmišljanju o problemima i obvezama pred vama. Nedostatak vremena ne mora predstavljati problem – u ležećem položaju držite mišiće zategnutima deset sekundi, a zatim ih opustite. Čak i najjednostavnije vježbe poput ove mogu imati velik učinak na vaše fizičko i mentalno zdravlje, a kad se konačno suočite s onim što vam stvara tjeskobu, duboko smireno disanje učinit će vas spremnijim za hvatanje u koštac s tim izazovom.

Kristina Bajsić Bogović uspješno plovi odvjetničkim vodama osam godina. Neovisnost u obavljanju posla, dinamičnost, u određenom dijelu i kreativnost te potreba za stalnim usavršavanjem presudile su u odabiru studija prava koji će odrediti njezin profesionalni put. Redovito pohađa i organizira edukacije, a posebno se u zadnje vrijeme posvećuje edukaciji mladih o vršnjačkome nasilju. Članica je Hrvatske udruge za mirenje i Hrvatske gospodarske komore te registrirani izmiritelj kod Hrvatske udruge za mirenje. Majka je devetnaestomjesečne djevojčice.

Podijeli

Odgovori

Top