Neisplativost konverzije, potkrijepljena konkretnim brojkama, ne ostavlja puno mogućnosti korisnicima kredita. U Zagrebačkoj banci smatraju da je mnogo bolje rješenje za onoga tko ne može podnijeti teret povećanih rata privremeno produženje roka i načina otplate kredita. Preporučuju praćenje tečaja i donošenje eventualne odluke o konverziji u euro u fazi pada tečaja franka.
Konverzija eventualno štiti od daljnjeg jačanja franka
– Gubitak na tečaju u odnosu na euro već se dogodio i konverzija u ovom trenutku ne poništava taj utjecaj, nego eventualno štiti od daljnjeg jačanja franka. Konverzija u euro isto tako onemogućuje poništavanje tog utjecaja u budućnosti i „vraćanje na početne pozicije“ ako bi švicarski franak u idućem razdoblju padao. Stambeni su krediti dugoročni i na tako dug rok treba očekivati da će tečaj u jednom razdoblju biti viši u odnosu na euro, ali za konačan utjecaj treba vidjeti razvoj u godinama koje dolaze – smatra Tomislav Krpan, glavni direktor za poslovanje s građanstvom, malim i srednjim poduzetništvom te prokurist Splitske banke.
Uz švicarac više kvadrata
Krpan tvrdi da Splitska, a ni ostale banke, ne profitiraju od jačanja franka u odnosu na euro, jer su krediti odobreni u francima refinancirani kreditima u toj istoj valuti, pa banka ima obvezu vratiti povučene kreditne linije. Napominje i da su, zbog niže rate u trenutku uzimanja kredita u švicarcima, klijenti izračunom kreditne sposobnosti često mogli uzeti veći iznos stambenog kredita, odnosno kupiti nešto veći stan nego što bi to mogli kreditom u eurima. Ta je teza točna, no ne pomaže činjenici da je standard života u tim većim stanovima u međuvremenu znatno srozan zbog „raskvasalih“ rata. Ono što banke redovito „zaborave“ istaknuti jest da produljenjem roka otplate klijent vrati banci više novca.