Ministar financija Slavko Linić najavio je da će Vlada iduće godine smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje za dodatnih dva posto, nakon što je ovoga proljeća već smanjila zdravstveni doprinos s 15 na 13 posto.
U sklopu mjera za daljnje rasterećenje cijene rada i podizanje konkurentnosti gospodarstva Vlada će dodatno smanjiti doprinos za zdravstvo, ali to neće značiti manje novca za zdravstveni sustav jer će se taj iznos nadomjestiti uvođenjem poreza na imovinu, rekao je Linić na poslovnom ručku u organizaciji Američke gospodarske komore.
[infopunkt 4688 5]
Također je najavio da će Vlada uskoro predložiti Zakon o financijskom poslovanju za koji se nada da će biti usvojen u Hrvatskom saboru do kraja godine.
Tim zakonom želi se riješiti problem nelikvidnosti koji je eskalirao na 43 milijarde neplaćenih računa i ogroman broj insolventnih pravnih subjekata, a Linić ocjenjuje da treba šest mjeseci za sanaciju postojećeg stanja.
[infopunkt 4688 9]
Rokovi plaćanja morali bi biti 60 dana, u protivnom se u roku 30 dana treba postići dogovor s vjerovnicima, a ako to ne uspije ide postupak nagodbe. Također, više neće biti stečaja s preustrojem, budući da su trgovački sudovi provodili postupak prosječno preko 10 godina, a vjerovnici nisu dobili niti 30 posto svojih potraživanja. Ubuduće konsolidacija ide kroz nagodbu, ako ona ne uspije tvrtka prestaje postojati, a vjerovnici mogu uzeti preostale nekretnine.
Linić je najavio i da će Vlada do kraja godine produljiti rokove plaćanja PDV-a na 45 dana, te se time približiti maksimalnom roku za plaćanje PDV-a od 60 dana.
Komentirajući predložene izmjene Zakona o preuzimanju dioničkih društava, ministar financija ustvrdio je da se taj zakon mora uskladiti s realnim životom, za što je primjer slučaj Liburnia Rivijera Hotela (LRH) u kojem su pred zid dovedeni gradovi i općine Liburnije koje je sud obvezao da moraju od malih dioničara otkupiti dionice LRH-a, za što oni nemaju novaca.
Budući da jedinice lokalne samouprave ne mogu od Ministarstva financija dobiti odobrenje za zaduživanje iznad 20 posto svojih prihoda, presuda je neprovediva. To je situacije iz koje nema izlaza a problem je, po Linićevu mišljenju, kreirala Hanfa.
Linić je također još jednom izrazio nezadovoljstvo MOL-ovom politikom prema Ini jer je “zaustavio razvoj energetike u dijelu nafte i plina”. Ne možemo prihvatiti da su napuštene bušotine, da neke nisu u eksploataciji, da uništavamo dvije rafinerije, nabrajao je ministar financija i podsjetio da je Vlada ostavila Ini dvije milijarde kuna dobiti za razvoj.
[infopunkt 4688 4]
Govoreći o investicijama, Linić je napomenuo kako je Vlada ocijenila da je kriza u Hrvatskoj tako duboka da privatni sektor u prvih godinu dana može učiniti vrlo malo za gospodarski rast, što znači da najveći dio aktivnosti mora preuzeti država.
Vladin plan je sedam milijardi kuna više investicija nego lani, ponajviše u zapušteni energetski sektor koji može utjecati na povećanje stope gospodarskog rasta za dva do tri posto, koliko je potrebno za izvlačenje Hrvatske iz recesije.
Trebamo ulagače u energetiku i partnere, a glavni je cilj zamijeniti uvoz domaćom proizvodnjom. Razočaravajuće je što u tome ostajemo sami, jer nas ne prate ni sindikati niti poslodavci, kaže Linić te ističe da unatoč tome Vlada od tih procesa neće odustati.