Pet mjeseci do kraja godine voziti će na izmjenama u ovom srednjoročnom proračunu. Zemlja aktivno sudjeluje u pregovorima i pripremama novog, priključila se tzv. koaliciji prijatelja kohezije , zemalja koje žele zadržati potporu razvoju manje razvijenih regija po postojećem obrascu. Svaki se novi prijedlog analizira a u bitku za detalje ulazi se sa svim raspoloživim snagama jer su ipak pare posrijedi – a s njima i potencijal primjena iniciranih članstvom u unutarnjem tržištu s pola milijarde potrošača.
U prijedlogu srednjoročnih proračunskih okvira Europske unije 2014. – 2020. konačno je i kompletna stavka Hrvatske. Europska je komisija u novo čitanje proračuna, složeno nakon prve velike runde okršaja članica, čime je obavljena glavnina posla, unijela svoje viđenje aranžmana za novu članicu i to za strukturne fondove, Kohezijski fond, Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, Europski fond za ribarstvo i pomorstvo, Fond za azil i migracije te Interni sigurnosni fond. Princip primijenjen na izračunavanje udjela jednostavan je – jednak kao za ostalih 27 članica i temeljen na slovu Pristupnog sporazuma, poglalvja 33.
Financijske i proračunske odredbe. Za strukturne fondove i Kohezijski fond izvjesno je da će na snazi biti gornja granica izdvajanja za Hrvatsku, 2,5 posto nacionalnog BDP-a. Ovog je trenutka ona dosta nisko obzirom da je Hrvatska izgubila ritam, pad njezinog BDP-a se nastavlja te su je prešle gotovo sve članice EU, s izuzetkom dvaju najsiromašnijih. Prije početka krize u leđa joj je po BDP-u gledalo njih šest ili sedam, zavisno o vremenu računanja. Za poljoprivredne fondove slijedi sustav isplata primjenjivan na zemlje prošlog kruga proširenja pa će tokom desetljeća izdvajanja za poljoprivredu iz fondova EU polagano rasti do stopostotnog iznosa, jednakog onom kojega dobiva ostatak zajednice. Hrvatska će dobiti posebnu alokaciju proračunskih sredstava za pripreme za Schengen.
Europska komisija nadalje sugerira injekciju sredstava u 2014. kako bi zemlja «poboljšala svoju proračunsku poziciju» odnosno da sa startom članstva i niskom apsorpcijom proračunskih sredstava ne bi postala većom unosnicom nego li primateljicom budžetskih para. Proračun za iduće srednjoročje spominje i dodatna sredstva za novo osoblje ih Hrvatske, kvotu od 384 radnika s punim radnim vremenom a čiji će radni angažman biti komletoiran tokom 2014. godine.
Prilagođavanje stilu rada u EU, kroz upošljavanje, školovanje, novu opremu, komunikacijske aktivnosti pretpostavlja još 274 čovjeka. Cijena sveukupne operacije inkorporiranja Hrvatske u tkivo EU je 536 milijuna eura do 2020. godine. Podloga matematici su udjel stanovništva i BDP Hrvatske u EU27 – 0,62 posto.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europski poslovi s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Šedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
