“Tri posto smanjenja plaća, ili to što smo ostali bez božićnice i regresa sigurno nije dovoljan razlog da idemo u radikalne poteze, ako će to pomoći našoj zemlji da se razvije. No, ovdje se ne radi o tome što su nam uzeli, ili dali, nego o tome što će nam tek oteti“, kazao je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata koji su odlučili zajednički organizirati štrajk najavljen za 1. svibnja, koji je održan u utorak, u Zagrebu. Riječ je o prvome od pet skupova na kojima se sindikalni povjerenici ovih dana trebaju očitovati o spremnosti na organizaciju prosvjeda, štrajkova i drugih radikalnih akcija, što uključuje i organizaciju referenduma o povjerenju pojedinim ministrima u resorima gdje su smanjenja plaća i prava najveća, ali i organiziranje reverenduma za prijevremene izbore, ukoliko spomenute mjere ne daju rezultate. Uspije li izjašnjavanje, mogući su prosvjedi i prije lokalnih izbora, čak i na dan uoči izbora, odnosno na dan izborne šutnje, kako bi se politici poslala „glasna poruka“, rečeno je.
Katastrofalno loša gospodarska politika
Ribić kaže kako pouzdane informacije iz Ministarstva znanosti govore o tome da za isplatu plaća nedostaje oko 700 milijuna kuna, a to „sigurno nije jedino ministarstvo i jedina javna služba u kojoj nedostaje novca za plaće“. I nastavlja: “Pogledajte vijesti u medijima o tome da se proračun slabo puni, što je rezultat katastrofalno loše gospodarske politike. Ljudi sve manje troše, raste štednja u bankama, a time se manje plaća PDV pa i slabije puni proračun, što pokazuje da je politika štednje i restrikcija bila loša. I jedan od glavnih sindikalnih zahtjeva u štrajku na koji pozivao 1. svibnja bit će upravo promjena ekonomske politike”, kazao je Ribić. Kako je rekao Boris Pleše, predsjednik Sindikata državnih službenika, cilj je da se provjeri spremnost povjerenika da motiviraju članove za sveobuhvatnu akciju, a ona će, smatra Ribić, biti potrebna jer su razgovori s Vladom i prijedlozi zakona koji su već predstavljeni sindikatima pokazali da se nakon lokalnih izbora planiraju nova rezanja, koja bi mogla ići i do osam, odnosno 10 posto. “Politika se poigrava s nama i udara tamo gdje nas najviše boli i na to moramo odgovoriti”, kazao je Ribić te dodao kako sindikati zajedno sigurno imaju moć i ako se odluče za radikalne oblike borbe Vlada se neće moći oduprijeti. “Niti jedna Vlada ne može si dopustiti da se ne održe mature, da se ne obavljaju zdravstvene usluge koje nisu ‘o glavu’, ili da su redovi na carinama ogromni. A ako u tome uspijemo, sigurno možemo uspjeti i u našoj borbi”, poručio je.
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, kaže kako se u zadnje vrijeme šalje poruka da će plaće pasti svima, osim zaposlenima u obrazovanju, što je – laž. Umanjenja prava u prosvjeti započela su u lipnju prošle godine, a tada je „počela i haranga u ‘njihovim’ medijima, o tome da naši učitelji rade najmanje u Europi, da imamo najviša izdvajanja za obrazovanje u Europi, kao da ne znamo čitati brojke i zbrajati“, kaže. Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi strahuje od toga što će se u resoru događati nakon lokalnih izbora, budući da gradonačelnici već sada prekidaju kolektivne pregovore. „Već smo ostali bez pet kolektivnih ugovora kojima je isteklo trajanje, a nema spremnosti da se potpišu novi”, kazala je. Uz “vraćanje otetog”, sindikati će pred Vladu u svibnju postaviti zahtjev za promjenom ekonomske politike, za podizanjem razine socijalnog dijaloga i većim uvažavanjem sindikata, kao i ukidanjem Zakona o reprezentativnosti, kojim se samo željelo posvađati sindikate, poručeno je.
Oko inicijative za zajedničkim organiziranjem prosvjeda i štrajkova okupljeni su Sindikata državnih službenika i namještenika, Carinski sindikat Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Radnički sindikat HZMO-a, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat policije Hrvatske, Sindikat porezne uprave te Sindikat zaposlenika u školstvu “Preporod”. Većina tih sindikata nije spremna financijski izdržati troškove duljih štrajkova, što treba pošteno reći članstvu, no uspjeha sigurno neće biti ako ljudi ne budu spremni i na to.
