Procjenjuje se da Internet koristi oko 400 milijuna Kineza. Iako vlasti kontroliraju on-line komunikaciju, internet je olakšao politički aktivizam, javlja Glas Amerike. David Bandurski na sveučilištu Hong Konga vodi China Media Project posvećen slobodi medija u Kini. Bandurski kaže da je Internet kampanja podrške odvjetniku Chenu Guangchengu bila prekretnica za oporbene aktiviste: “Ovaj slučaj slijepog odvjetnika iz pokrajine Shandong do sada je bio poznat jedino u inozemstvu. Od nedavno, poznat je i u Kini. Obične ljude vrlo zanima što se događa s njim i zašto”.
David Bandurski to zahvaljuje tzv. mikro-blogiranju, društvenim mrežama poput Twittera kojima se poruke i fotografije brzo razmjenjuju: “Informacije se Internetom brzo odašilju i neke tako i postanu nacionalne vijesti. Onda ih preuzmu veliki mediji. Ali do toga ne bi došlo da ne postoje društvene Internet mreže”.
Kinezi upošljavaju desetine tisuća internet cenzora
Kineske vlasti shvaćaju opasnost. Internet i mobiteli bili su isključeni u Tibetu 2008. i u pokrajini Xinjiang 2009., kada su se tamo pobunile lokalne manjine. Vlasti upošljavaju desetine tisuća cenzora koji s Interneta nastoje ‘skinuti’ raznorazni ‘uvredljivi’ materijal. Također, država upošljava i ‘Internet-komentatore’ čiji je posao hvaliti vlast i koji su plaćeni za svaki pozitivni komentar.
Cenzura isključivanjem Interneta i mobitela bila je posebno učestala zimus za vrijeme Arapskog proljeća, kada su kineske vlasti mislile da se i u Kini može nešto slično dogoditi. Državna kontrola interneta, ide toliko daleko da se i strane firme koje posluju u Kini žale na špijuniranje njihovih računarnih sustava.
No kineske vlasti tvrde da Kina regulira Internet u skladu sa zakonom jer želi zaštititi javni interes i promicati razvoj modernih tehnologija. U svrhu ‘uredne razmjene informacija’, kineska država i postavlja nove kontrolne mehanizme za društvene medije i tekst-poruke.
