Čovjeku je potrebno između 7,5 i 8 sati neprekidnog sna kako bi bio potpuno funkcionalan. Istraživanje na oko 1000 Amerikanaca pokazalo je da trećina njih zbog sadašnje krize i ostalih posljedica imaju problema sa spavanjem (izvor: National Sleep Foundation’s 2009 Survey). Prema Jamesu B. Massu, nedostatak sna utječe na njihov učinak na poslu. Time iako prisutni fizički, zaposlenici ne obavljaju svoje poslove na odgovarajući način.
Taj istraživač zagovara da se oni koji spavaju šest ili manje sati ne odriču 15-ak minuta dnevnog drijemanja. Međutim, Mass napominje da dulje drijemanje može dovesti do dubljih faza sna, a time se može poremetiti noćni san.
Multinacionalne kompanije i drijemanje u uredu
O uvođenju edukacije o poslijepodnevnom drijemanju Mass je već razgovarao s brojnim financijskim institucijama poput JP Morgana Chasea, Johna Hancocka, AIG-a, ali i s sportskim gigantom New York Jetsima te kompanijom Gap. Navodno od svih klijenata Gap najozbiljnije primjenjuje njegove savjete.
Većina je ljudi u nekom trenutku života patila od nesanice te je na vlastitoj koži mogla osjetiti učinke umora na emocije, ali i ponašanje. Malo se čini vjerojatnim da će hrvatski poslodavci zbog ove krize, manjka zaposlenika te problema s rokovima imati sluha za istraživanja o učincima poslijepodnevnog sna. Napomenemo li kako kratkotrajni manjak sna utječe na ponašanje smanjujući učinak radnika – odjek kod poslodavaca možda neće biti velik.
Opasnosti za zdravlje
Dodamo li i činjenicu da dugoročna nesanica za posljedice može imati pojavljivanje srčanog i moždanog udara, raka ili djelovati na smanjenje imuniteta zaposlenika – zanimanje poslodavaca može se povećati.
Nedvojbeno je da bi poslodavci trebali biti socijalno odgovorni prema zaposlenicima, ali svaki zaposlenik treba se brinuti sam o sebi. Stoga, imajte na umu da treba pronaći vremena i za poslijepodnevno drijemanje. (Mirna Koričan, MBA, mag. psih., redovita je predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa)
