U četiri godine, koliko agencija Hendal mjeri indeks poslovnog optimizma, zamijećen je najprije kontinuiran rast poslovnog optimizma, koji je počeo u fazi rasta gospodarstva, a nakon godinu dana mjerenja, u lipnju 2006., prešao je čak u fazu gospodarskog buma, u kojoj se zadržao sve do kraja 2007.
Metodologija ispitivanja
Metoda prema kojoj se indeks izračunava uključuje pet djelatnosti na uzorku od 400 poduzeća. Djelatnosti su graditeljstvo, trgovina, turizam, prijevoz i usluge.
Još prije godinu dana, točnije u lipnju 2008. godine, trend HLIPO indeksa pokazivao je nagao pad u poslovanju. Tada smo najavili i početak recesije u Hrvatskoj. Taj se trend zadržao sve do danas i još nema naznaka da bi se indeks mogao oporaviti, kao ni da ćemo uskoro izaći iz recesije.
Indeks izmjeren u lipnju 2009. iznosi 88 postotnih poena (manji je izmjeren samo u ožujku i travnju ove godine), a takvom pesimizmu najviše je pridonijelo nezadovoljstvo u prijevozu i uslugama te u građevinarstvu i proizvodnji.
Vlada pesimizam
Direktorica Hendala Nevenka Hendrih istaknula je da svi aktualni sekundarni statistički podaci o trendovima u domaćem gospodarstvu pokazuju usporavanje gospodarskog rasta, što su prije toga najavili i rezultati HLIPO indeksa. Poslovna očekivanja i dalje su pesimistična, što nas vodi dublje u recesiju, te pokazuju da u idućih šest mjeseci neće biti pozitivnih pomaka.
Na konferenciji je sudjelovao i Zdeslav Šantić, direktor direkcije za ekonomska istraživanja u Raiffeisen Consultingu, koji je istaknuo važnost tog istraživanja. Naime, slični pokazatelji u SAD-u te u Eurozoni imaju direktan utjecaj na gospodarstvo (primjerice, kretanja na financijskom tržištu).
Bolje tek u proljeće 2010. godine
Također je istaknuo da ne očekuje oporavak gospodarstva prije druge polovice 2010. Za tekuću godinu predviđa se pad stope BDP-a od -4,5 posto, a u 2010. blagi rast stope BDP-a od 0,4 posto. Sukladno tome, pozitivan pomak na tržištu rada odnosno rast zaposlenosti očekuje se tek početkom 2011. godine.
Takve prognoze najavljuju mogućnost stagnacije u Hrvatskoj i nakon izlaska iz krize te još jednom dokazuju nužnost strukturalnih promjena u gospodarstvu.
