Financiranje privatnih izdataka pomoću kredita u Njemačkoj je već desetljećima uobičajena praksa. Banke nude kredite ne provjeravajući bonitet stranke, prodavači pozivaju kupce sloganima “Kupite sada, platite kasnije”, a na internetu se klikom na kompjuterskog miša može naručiti sve: od turističkog putovanja do namještaja za stan. No nepredvidive krize kao što su gubitak posla, razvod ili bolest mogu milijunima njemačkih građana u potpunosti poremetiti ili skroz uništiti njihove financijske planove, piše Deutsche Welle.
Kao na primjer kod obitelji M. Ovaj mladi par ima jedno dijete, suprug radi na aerodromu, žena je čistačica. Njih su dvoje podigli kredit da bi mogli kupiti auto. Ali, tada je suprug izgubio posao, dok su istovremeno porasli obiteljski izdaci jer je na putu bilo drugo dijete. Muž i žena više ne mogu otplaćivati rate koje su godinama redovito otplaćivali. I odjednom su postali prezaduženi.
To je tipičan slučaj, kaže Ralf Jeuschede iz Savjetovališta za dužnike u Bonnu: “Prema mojim procjenama, 90 posto dužnika koji više ne mogu otplaćivati svoje dugove došlo je u ovu situaciju zbog krize. Oni su zapravo sve sasvim pristojno planirali, u skladu sa svojim dohotkom, ali tada se dogodilo nešto što nije bilo u planu i što im je prouzročilo financijsku katastrofu.”
Prezaduženost može pogoditi (gotovo) svakog
Svejedno, u javnosti se tvrdokorno održavaju predrasude o tomu da su ljudi koji su zapali u dugove u tu situaciju došli zbog svoje rastrošnosti i lošeg financijskog planiranja te da su za vlastitu gospodarsku propast sami krivi. A takvi su slučajevi zapravo izuzetak a ne pravilo, kaže Ralf Jeuschede koji već 30 godna savjetuje ljude u financijskim nevoljama.
Prezaduženost isto tako nije fenomen koji obuhvaća isključivo one s nižim primanjima: “Tu su i vrlo dobro situirani ljudi, koji se na primjer kod razvoda nisu mogli dogovoriti što učiniti sa zajednički stečenom nekretninom.” U takvim se slučajevima često brzo nakupe dugovi od po 100.000 eura ili više. U prosjeku je svaki građanin u zemlji zadužen s 33.000 eura.
U Njemačkoj ima 6,6 milijuna ljudi koji su zapali u dugove. To znači onih koji već dulje vrijeme ne mogu otplaćivati svoje rate za kredit. Čak i ako su značajno snizili svoj životni standard. To su rezultati iz aktualnog Atlasa dužnika za 2012. kojeg svake godine sastavlja financijska agencija Creditreform. Glasnogovornik ove agencije Michael Bretz ukazuje na izravnu vezu između konjunkture, tržišta rada i prezaduženosti:
“Prezaduženost je uvjetovana tržištem rada. To znači, kad se tamo stanje pogorša, kad imamo više nezaposlenih, onda će biti i značajno više prezaduženih ljudi.” Osim ove veze postoje i strukturni razlozi koji vode u prezaduženost. Oko devet milijuna zaposlenih radi tek pola radnog vremena ili tzv. miniposlove, odnosno kao ispomoć, ili na ugovore na određeno vrijeme. Takvi ljudi puno češće zapadaju u financijske teškoće od onih koji imaju stalno radno mjesto i rade puno radno vrijeme.
U velikim gradovima s gustom naseljenošću je stopa prezaduženosti značajno viša nego u ruralnim područjima. S jedne strane, stanarine su u gradovima puno više, s druge – u njima vlada drugačiji mentalitet kad se radi o potrošnji, objašnjava Michael Bretz. “Na primjer, postoji tip hedonista. To je netko koga tema ‘štednja’ ili ‘spremanje zaliha’ ne zanima. Taj tip voli trošiti i za to je spreman i zadužiti se.”
Gradovi u središtu pažnje
Trend da se sve manje plaća gotovinom a da se umjesto toga koriste kreditne i bankovne kartice, nekim ljudima još više otežava kontrolu njihovih financija. Posebno mladim ljudima koji još nisu navikli paziti kako se odnose prema novcu ova mogućnost da troše a da novac ni ne dotaknu predstavlja preveliki izazov, kaže dužnički savjetnik Jeuschede.
Stoga on smatra da bi bilo dobro kad bi se odnos prema novcu i kreditnim karticama uveo u nastavne školske programe. U Essenu lokalno savjetovalište za prezadužene nudi svojevrsnu “financijsku iskaznicu” za mlade: na zabavan način oni tamo mogu steći potrebne vještine u odnošenju prema novcu.
Michael Bretz ukazuje na još jednu skupinu kojoj prezaduženost prijeti u još većoj mjeri: žene starije od 50 godina. Žene još uvijek zarađuju manje nego muškarci i s time u skladu primaju i manje mirovine. Samohrane majke ili razvedene žene koje su se tijekom braka brinule o djeci ili radile samo dio radnog vremena, često kasnije zapadnu u ogromne financijske probleme.
“A u puno se slučajeva dogodi ono stvarno loše: one se nikad ne uspiju izvući iz dugova u koje su zapale”, kaže glasnogovornik Creditreforma. A ni prognoza gospodarskih stručnjaka ne čini se baš ružičastom: Creditreform računa s time da će broj prezaduženih građana tijekom sljedećih godina porasti.
