Članovi su Hrvatske udruge direktne prodaje Amway d.o.o., Avon kozmetika d.o.o., GLND International d.o.o., Herbalife Italia S.p.a., Oriflame kozmetika Croatia…
Vjerojatno prepoznajete imena, a vjerojatno vas je i tkogod od prijatelja ili rođaka zvao na kućne prezentacije njihovih proizvoda. Bila riječ o Zepterovim loncima ili Nutriliteovim vitaminima, direktni marketing i pogotovo mrežni marketing uvijek su izazivali prijepore. Ili su ih poistovjećivali s ilegalnim Ponzijevim shemama, tzv. piramidama, ili su okupljanja ljudi uključenih u taj posao uspoređivali s kultovima, ili su razočarani poduzetnici svuda na internetu nizali gomilu linkova i podataka koji su govorili o prijevari i lažnim obećanjima multi-level marketinga.
Najvrednija su imena
Vjerujemo da ima pozitivnih iskustava vezanih uz tu djelatnost. Da nije tako, zar bi ta poduzeća poslovala svuda u svijetu, pa i u Lijepoj Našoj, uredno registrirana? No objektivnosti radi moramo reći: čuli smo daleko više negativnih. Što je uzrok tome? Nedovoljno definiran zakonski okvir? Naš mentalitet i loše poslovne navike? Istina je vjerojatno negdje u sredini.
Razumijemo da svakom normalnom čovjeku dosade nepoznati ljudi (jer je tako navodno bolje, oni će ga lakše uvjeriti) koji ga zovu telefonom na prezentacije, a kad to ne uspije, počnu ga zagriženi prijatelji, budući bogataši, navlačiti za rukav i moljakati da se učlani ili štogod kupi. Uz obavezno pitanje: “Možeš li mi napisati pedeset svojih frendova i poznanika na papir, možda su oni zainteresirani za dobru zaradu”, i tome slično. Zašto? Zato što je informacija odnosno baza podataka navrednija stvar u svakom biznisu.
Iznenađujuće visoka ulaganja
Što se tiče troškova bez zarade, slažemo se: ako ljudima obećate da će zarađivati gomilu novca, ne smijete im kriti koliko će doista potrošiti. Recimo, u jednoj tvrtki plaćate upisninu, pribor koji ovisi o tzv. potporno-poslovnoj školi (promidžbeni materijali, kasete i knjige), skupe ulaznice za tjedne, mjesečne i godišnje mitinge… Samo, gdje je tu roba odnosno proizvodi zbog kojih se sve to radi? Dodamo li i tu stavku, iznos vam se najmanje udvostručuje. Uzmemo li da trebate održati i nekoliko prezentacija u svom i u gradu u kojem imate rodbinu, gorivo, cestarina i slično odnijet će vam još love. A sigurno su vam rekli otprilike ovo: troškovi su uvijek fiksni, bez obzira na to koliko vam je velik posao, i iznose siću. No sljedeći mjesec uvjerit će vas da je dobro krenulo i da vam treba novo odijelo. Pa ćete potrošiti i više. Da biste upisali nekoliko ljudi i zaradili dvadesetinu tog iznosa.
A pravi se posao i zarada nažalost često kriju u tom promidžbenom materijalu. I to je onda piramida. Definicija piramide jest: to je sustav koji se financira dovođenjem novih članova, a ne prodajom proizvoda. Samo, ljudi iz spomenutog poduzeća ističu činjenicu da ih je američki sud osobodio svih optužaba, ali “zaboravljaju” reći da se istraga ticala samo proizvoda, toga postoji li nešto što se trži u cijeloj priči ili ne. A trži se, to je neupitno. Nijedan istražitelj nije međutim taknuo u ono što se naziva poslovno-potporna škola, koja proizvodi kasete, brošure, knjige, ulaznice za razne seminare koje potom organizira…
Provjerite što plaćate
Zato uvijek provjerite što donosi zaradu – proizvod ili nešto drugo. Nemamo ništa protiv marketinga, nijedne njegove vrste – danas uostalom svuda reklamiraju čarobne krpe i neuništive noževe, i na televiziji i na radiju i na Mreži svih mreža – ali imamo protiv nezakonita poslovanja. Zaboravite lagodno dolaženje do bajoslovnih iznosa – u svakom poslu krvavo se radi, pa tako i u tom. Svaki poslovni pothvat zahtijeva i ulaganje, pa tako i taj. I u sebe i u posao.
Na posljetku – u svakom je poslu malo vrhunskih stručnjaka, doista uspješnih poslovnjaka. A to se možda najbolje vidi u mrežnom marketingu, gdje uspije možda tri posto ljudi koji se u to upuste.
Naš je savjet: ako želite, pokušajte. Ali širom otvorenih očiju – i vodeći računa o ulaznim i izlaznim troškovima.
