Jučerašnja odluka ministra financija Slavka Linića o smanjivanju minusa po tekućem računu u visini jedne plaće mogla bi u nezavidnu situaciju pogurnuti, procjenjuje se, milijun hrvatskih građana.
Neodgovorno (nerazumno) trošenje sredstava ili nedaća zbog koje ste uletili u “crveno” mogla bi postati nerješiva enigma za mnogobrojne građane. Naravno, nakon prvotnog šoka, postavlja se pitanje što činiti kako bi u roku godine dana, koliko ministar Linić daje, došli na “pozitivnu” nulu?
Prema procjenama financijskih savjetnika jedini je izlaz ili osiguravanje dodatnih prihoda ili prodaja imovine koju ne možete servisirati ili održavati. Samo uzimanje gotovinskog nenamjenskog kredita kojim bi sva zaduženja sveli na jedno (uglavnom) nije rješenje, a i najvjerojatnije već ste posegnuli za takvim rješenjem.
Kao što u ekonomiji nema besplatnog ručka, tako u životu najčešće nema bogatog strica koji će pokriti naša nepromišljena ponašanja i brzoplete financijske odluke. Naučite se ponašati u okviru mogućeg – poručuje Predrag Bejaković u vodiču za sprečavanje prezaduženosti Instituta za javne financije.
Procjenjuje se da je trenutno svaki drugi Hrvat u minusu, a dopuštena prekoračenja po tekućim računima krajem 2012. dosegnula su 7,3 milijardi kuna.
Prema procjenama iz bankarskih krugova, Linićeva mjera pogodila bi čak milijun Hrvata koji su trenutno u dopuštenom minusu više od svoje jedne mjesečne plaće!
“Značajan dio klijenata odobrene minuse uopće ne koristi i nije točno da je bankama u interesu naplaćivati skupe kamate na minuse, nama je u interesu da klijenti mogu podmirivati svoje obveze. Po projekcijama koje imamo u minusu većem od jedne plaće u svim je bankama više od milijun ljudi”, potvrdili su Jutarnjem listu u jednoj banci.
Kamate na minuse su najveće na tržištu: kreću se uglavnom do najviše zakonom ograničene stope od 12 posto.
Ministar financija Slavko Linić objasnio je pred kamerom Infopunkt.tv da će svatko tko je dužan više od jedne plaće imati godinu dana da riješi problem.
Drugo, minus će biti pokriven potrošačkim kreditom po kamati tri posto manjoj od sadašnje. – Sve što činim je u zaštitu građana – rekao je Linić.
Prema analizi Instituta za javne financije među njima su dvije skupine dužnika: aktivni koji su zbog svoje nepromišljenosti uzeli preveliki broj kredita i pasivni koji su se zadužili zbog neke nesreće, bolesti ili nepredviđene situacije kao što je ostanak bez posla.
“Pasivni dužnici su mnogo brojniji i njima je potrebno pomoći kako bi se mogli riješiti tereta nastalog duga”, poručuju s Instituta.
Najčešći razlog prezaduženosti je niska razina dohotka, slijede nepredviđene okolnosti kao što je bolest ili gubitak posla.
Prema analizi Instituta među čestim uzrocima prezaduženosti je i rastava braka, a sve više ističu i neodgovarajuće i nepromišljeno ponašanje ustanova koje odobravaju kredite.
U Erste banci kažu da od ukupnog broja klijenata oko 43 posto ima odobreno dopušteno prekoračenje po tekućem računu što ne znači da ga svi i koriste.
Prosječan iznos iskorištenog minusa je oko 4.500 kuna. U slučaju ograničavanja minusa u Erste banci ističu kako imaju cijelu paletu gotovinskih kredita koji će moći koristiti klijenti.
U Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb oko 30 posto klijenata koji imaju tekući račun s odobrenim prekoračenjem koristi minuse.
Prosječan iznos iskorištenog prekoračenja u PBZ-u kreće se oko 8.000 kn. Dopušteno prekoračenje se odobrava do najviše do 40.000 kuna, a kamatna stopa se kreće ovisno o grupi proizvoda koja se koristi u banci od 9,98 do 11,98 posto.
