– Očito je da postoji interes kako s hrvatske tako i sa slovenske strane da se nađe odgovarajuće rješenje. A kada se to rješenje nađe tada će i HNB dati dozvolu za Novu Ljubljansku banku (NLB) u Hrvatskoj, – kazao je Rohatinski novinarima nakon jednosatnog sastanka s premijerkom u Banskim dvorima.
Guverner je i nakon sastanka ponovio kako NLB u Hrvatsku može ući tek kada se riješi pitanje stare devizne štednje, odnosno kada se hrvatskim građanima, koji su imali štednju u Ljubljanskoj banci, vrati dug.
– NLB-u otvara vrata za rad u Hrvatskoj samo rješenje problema stare devizne štednje, – kazao je Rohatinski.
Kosor i Pahor u subotu o problemima devizne štednje
Napominje kako ne zna kakvo će biti rješenje problema stare devizne štednje te da će o tome u subotu u Bohinju razgovarati hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor.
Na upit da li je moguće bilateralno rješenje, Rohatinski je podsjetio da je slovenski prijedlog bio da se pokuša naći rješenje u okviru ugovora o sukcesiji koji je predvidio da se pitanje stare štednje pokuša riješiti uz posredovanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
– Ti pregovori jednom nisu uspjeli. Moguće je pokušati još jednom, – kazao je.
Ako to ne bi bilo moguće, Rohatinski misli da je hrvatska strana spremna i na određeno bilateralno rješenje. Naravno štiteći uvijek svoje štediše, kazao je.
Isplata duga iz državnog proračuna zadnja opcija
Na upit o mogućnosti da se dug za staru deviznu štednju isplati iz državnog proračuna, Rohatinski je rekao kako to nije bio prijedlog već tehnička mogućnost koja bi značila da ni jedan drugi pokušaj nije uspio.
Hrvati u Ljubljanskoj banci štedjeli 857 milijuna maraka
Po podacima guvernera Rohatinskog, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je 857 milijuna njemačkih maraka, od čega je 545 milijuna maraka preuzeto u hrvatski javni dug i za to ne postoje potraživanja, dok je 312 milijuna maraka tzv. neprenesena štednja koja je ostala na štednim knjižicama hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci.
Koliko bi to iznosilo s kamatama, Rohatinski nije mogao reći.
To ovisi o tomu koja se kamatna stopa koristi, da li ona koja je u to vrijeme bila ugovorena ili neka druga, kazao je, napominjući kako je u prosjeku tada bila ugovorena kamata od 10 posto godišnje, a riječ je o 18 godina.
[infopunkt 2092 1]
[infopunkt 2092 6]
