Prva faza prijelaznog razdoblja za hrvatske radnike završila je 30. lipnja. Do tog su datuma države članice trebale Komisiju obavijestiti o tome namjeravaju li zadržati ograničenja za pristup hrvatskih građana njihovu tržištu rada tijekom sljedeće tri godine ili im ga u potpunosti otvoriti.
Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg i Španjolska odlučile su hrvatskim građanima odobriti neograničeni pristup njihovim tržištima rada. Te će države stoga od 1. srpnja 2015. u potpunosti primjenjivati zakonodavstvo EU-a u području slobode kretanja radnika.
Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina zadržat će postojeća ograničenja tijekom sljedeće tri godine.
Ostale države članice hrvatskim su radnicima dale sva prava na slobodno kretanje od pristupanja Hrvatske EU-u 1. srpnja 2013.
Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: Više je država članica sada odlučilo otvoriti svoja tržišta rada hrvatskim radnicima. To je pozitivan razvoj događaja. Mobilnost radne snage može biti prilika i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. Komisija je predana daljnjem poticanju mobilnosti radne snage u Europi, ali pritom trebamo osigurati da taj sustav bude pravedan za sve te da ga takvim smatraju i građani.
Europska komisija je 29. svibnja 2015. objavila izvješće o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem hrvatskih radnika u kojem se zaključuje da će budući potencijalni priljevi hrvatskih radnika u druge države članice EU-a vjerojatno biti mali te da nije izgledno da će uzrokovati poremećaje na tržištu rada. U izvješću se podsjeća na to kako su nakon prethodnih proširenja EU-a mobilni radnici EU-a donijeli potrebne vještine na tržišta rada zemalja domaćina i time pomogli nadoknaditi nedostatke lokalne radne snage. Istraživanja su isto tako pokazala da mobilni radnici imaju neutralan ili pozitivan fiskalni utjecaj na gospodarstva zemalja domaćina.
U skladu s Aktom o pristupanju iz 2011. države članice iz skupine EU-27 mogu radnicima iz Hrvatske privremeno ograničiti pristup svojim tržištima rada.
Ukupno prijelazno razdoblje traje sedam godina i podijeljeno je na tri faze.
- Tijekom prve dvije godine pristup radnika uređuje se nacionalnim zakonodavstvima drugih država članica. Ograničenja je odlučilo primijeniti 13 država članica koje u načelu od hrvatskih radnika zahtijevaju radnu dozvolu (Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina). Ostale su države odlučile na hrvatske radnike u cijelosti primjenjivati pravila EU-a o slobodnom kretanju. Ovo će razdoblje isteći 30. lipnja 2015.
- Tijekom druge faze, koja će trajati tri godine, države članice mogu zadržati ograničenja ako o tome unaprijed obavijeste Komisiju.
- U posljednjoj fazi sedmogodišnjeg razdoblja, koja traje dvije godine, one države članice koje zadrže ograničenja u drugoj fazi još ih uvijek mogu produžiti ako postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja na njihovim tržištima rada, nakon što o tome obavijeste Komisiju.
Tijekom tih sedam godina države članice mogu ukinuti ograničenja u bilo kojem trenutku. Kasnije ih mogu ponovno uvesti ako su se pojavili ozbiljni poremećaji na njihovim tržištima rada ili opasnosti od takvih poremećaja. Prijelazne mjere neopozivo prestaju vrijediti 30. lipnja 2020.
