– Srednjoročna financijska konsolidacija u razdoblju pet godina treba biti postupna, stvari nisu takve da bi se potrošnja u jednoj godini mogla smanjivati za 300 ili 400 milijuna eura – rekao je Senjur u razgovoru za vodeći slovenski dnevnik, dodajući da bi naglo smanjivanje potrošnje države dovelo do rasta nezaposlenosti i smanjenja ekonomske aktivnosti.
– To nije samo stvar sadašnje vlade, ali bi ona mogla napraviti program kako to rade u drugim zemljama – rekao je Senjur.
Statistički podatak po kojemu je deficit javnog sektora u prvom kvartalu ove godine iznosio 10,3 posto BDP-a Senjur ne ocjenjuje alarmantnim jer se radi o sezonskom utjecaju zbog nekih troškova vezanih uz servisiranje kreditnih obveza i uz jednokratnu dokapitalizaciju Nove Ljubljanske banke (NLB) od 250 milijuna eura.
– Vjerujem da je namjera vlade da rebalansom državnog proračuna osigura da stanje javnih financija ostane stabilno – rekao je.
Slovenska vlada namjerava troškove državnog proračuna za ovu godinu smanjiti za 465 milijuna eura u odnosu na planirane, ali je rebalans još uvijek u usklađivanju, a kritičari vlade iz opozicije tvrde da će i tako smanjeni proračun još uvijek biti za tri posto veći od lanjske proračunske potrošnje.
Cilj vlade po kojemu bi deficit slovenskih javnih financija na kraju godine iznosio 2,016 milijardi eura, odnosno 5,5 posto BDP-a nije ugrožen, izjavio je prošlog tjedna na konferenciji za novinare ministar financija Franci Križanič.
Janša želi prijevremene izbore zbog javnih financija
S druge strane, Slovenska demokratska stranka (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, navodi da su slabo stanje javnih financija, sa visokim javnim dugom i proračunskim deficitom, dodatni razlozi da se prijevremeni izbori održe već u jesen jer sadašnja manjinska vlada lijevog centra, kako tvrde, vodi državu prema “grčkom” scenariju.
Vlada s druge strane navodi da je riječ o pretjerivanju jer dug države u odnosu na BDP iznosi oko 40 posto i manji je nego u mnogim drugim članicama EU-a, a proračunski deficit prema planu bi trebalo smanjiti do 2013. godine na razinu od ispod tri posto BDP-a.
