Generalno gledano, u Europi u starosti je spremno raditi nešto manje od 20 posto ljudi starijih od 65 godina.
Na samom vrhu ljestvice nalazi se Island, gdje je radno aktivno 51,88 posto ljudi starijih od 65. U Turskoj u tim godinama radi 19,98 posto stanovništva, a najmanje su spremni u starosti raditi stanovnici Luksemburga, njih 2,66 posto i Španjolci, gdje radi 2,53 posto starijih od 65 godina.
Sve je to rezultat negativnih demografskih pokazatelja koji pokazuju kako prosječna Europljanka, odrasla u zapadnjačkim vrijednostima, ne želi rađati, a ako i rodi, ta djeca svoje roditelje ne žele uzdržavati.
Hrvatska ne zaostaje u tim negativnim trendovima, pa je samo 4,59 posto ljudi starijih od 65 godina i dalje je u radnom odnosu. Sjever Europe bilježi veće stope fertiliteta, Mediteran najniže, a Hrvatska je prema svim pokazateljima na Mediteranu. Europa izumire, prema ovim statističkim pokazateljima, a Europi po fertilnoj ženi nedostaje 0,6 posto djeteta, kaže Željko Bedenić, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva za Lider.
Važno je i napomenuti kako je udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnoj populaciji u 2015. godini u Hrvatskoj je iznosio 56 posto, dok je u najrazvijenijim zemljama taj udio 75 posto, a primjerice u Švicarskoj 80 ili u Islandu čak 86 posto. Od Hrvatske je tom pitanju gora samo Grčka (52 posto). Ne pristupi li se sustavnom rješavanju ovih pitanja, Hrvatska će do 2025. godine doista imati veći broj umirovljenika nego radnika.
