Gradić u Provansi i selo u unutrašnjosti Rumunjske. Teško je zamisliti kako su ovakve krajnosti dio iste unije država.
Ipak to je realnost EU, a dio te realnosti uskoro će biti slabije razvijeni krajevi Hrvatske, koji će svojim BDP-om značajno odskakati od prosjeka, pa prema tome i biti pri vrhu liste za odobravanje razvojnih projekata.
“Ne očekujte čuda”
Izvješće o radu ERDF-a koje je krajem prošlog tjedna prezentirano u Briselu, ocrtava šestogodišnji rad (2000 – 2006. godina) u generalno pozitivnim tonovima. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako treba ostati realan u očekivanjima – fondovi ne mogu raditi čuda.
Stoga je mišljenje kako nakon trenutnog ciklusa (2007. – 2013.) treba dodatno „produbiti“ procjene. Prije svega se to odnosi na proširenje pokazatelja, ne samo GDP, te samu implementaciju programa u pojedinoj regiji. Upravo se efektivnost provedbe pa tako i sami rezultati, navode kao najveći problem jer se još uvijek nema kvalitetnog načina za mjerenje realizacije pojedinih projekata.
Ekološki projekti kao novost
Kao novost se uvode ekološki projekti, a panel stručnjaka ERDF-a smatra kako ljestvicu očekivanja “ne treba postaviti previsoko” jer to može biti samo kontraproduktivno.
– Dobro je dodavati nove ciljeve regionalnim programima, sve dok su ambicije što se tim projektima može učiniti skromne. EU u prevelikom broju regija pokušava napraviti promjene. Čini mi se da bi se bolji rezultati postigli fokusiranjem na ograničeni broj regija, – smatra Harvey Armstrong sa Sveučilišta Sheffield, jedan do sudionika panel diskusije.
