Stres vezan uz posao problem je većine radnika u Europi, sudeći po rezultatima 2. Europske ankete o sigurnosti i zdravlju na radu. Anketu je proveo Ipsos MORI za potrebe Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), a obuhvaća mišljenja više od 35.000 osoba iz šire javnosti 36 europskih zemalja o aktualnim problemima na radnom mjestu, uključujući i stres na radu, te važnosti sigurnosti i zdravlja na radu za ekonomsku konkurentnost i dulji radni vijek.
Loše prognoze
Osam od svakih deset ranika u Europi smatra kako će se broj osoba koje pate od stresa na radnom mjestu povećati u idućih pet godina (80%), a čak 52% ih smatra da će povećanje stresa biti značajno. Ovi su rezultati slični onima iz ESENER ankete koju je agencija provela na temu novih i rastućih rizika na radnom mjestu, kada se 79% menadžera izjasnilo da je stres problem u njihovim tvrtkama. Time je stres na poslu za tvrtke jednako važan kao i nezgode na radu.
Stres vezan uz rad je među najvećim izazovima za zdravlje i sigurnost s kojima se Europa suočava, a predstavlja značajne troškove u smislu ljudskih neprilika i ekonomske učinkovitosti. Anketa je pokazala i kako velika većina europljana (86%) smatra da je pridržavanje dobrih primjera u sigurnosti i zdravlju na radu važno za ekonomsku konkurentnost zemlje, s čime se 56% ispitanika izrazito slaže. Slično razmišljaju i zaposleni (86%9 i nezaposleni (85%).
“Financijska kriza i promjene u poslovnom svijetu stvaraju sve veća očekivanja od radnika, pa i ne čudi da je mnogima na umu prvenstveno stres na radnom mjestu,” kaže Dr. Christa Sedlatschek, direktorica agencije EU-OSHA. “Bez obzira na dob, rod i veličinu organizacije, ogromna većina ljudi vjeruje kako će se stres na poslu povećati. No, ipak primjećujemo zanimljive varijacije po zemljama među onima koji očekuju znatno povećanje stresa; na primjer, najmanje se brinu Norvežani (16%), dok su Grci najzabrinutiji o rastu stresa (83% očekuje znatan porast). Hvatanje ukoštac s psihosocijalnim rizicima jedno je od najvažnijih područja djelovanja agencije EU-OSHA na poboljšanju kvalitete života radnika diljem Europe.”
Kako je u Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj se ozbiljno uvažava sve naglašeniji problem stresa na radnom mjestu. U nacrte prijedloga propisa iz zaštite na radu su ugrađene odredbe koje se odnose na psihičko radno opterećenje. Prema rezultatima ankete, ispada da ispitanici u Hrvatskoj više znaju o stresu na radnom mjestu nego o rizicima za sigurnost i zdravlje na radu (prema zbirnim grafovima), što baš i nije niti bi trebalo biti tako. S druge strane hrvatski ispitanici su izvrsni u spoznaji kako zaštita na radu ima veliki utjecaj na produžetak radnog vijeka.
Reakcija pojedinca na stres je rezultat preklapanja individualne osjetljivosti, vanjskih okolnosti i stresora. Da bi djelovali na stres na radnom mjestu potrebno je točno odrediti stresore i veličinu njihova utjecaj na stres na radnom mjestu. Znakovit je pokazatelj Ankete da u Norveškoj najmanje brinu o stresu na radnom mjestu, a u Grčkoj najviše, što je obrnuto proporcionalno gospodarskom, socijalnom i političkom stanju u tim zemljama što nadalje upućuje da je opće stanje u državi od velikog utjecaja i na stres na radnom mjestu.
Konačno, u Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti, anketa je pokazala kako 87% europske javnosti vjeruje da je dobra praksa u sigurnosti i zdravlju na radu važna kako bi ljudi mogli raditi dulje prije mirovine (56% ispitanika smatra da je to izrazito važno). Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su mnogi Europljani spremni na aktivno starenje no trenutni uvjeti rada im možda neće dopustiti da rade do dublje starosti. Iako je tipična dob umirovljenja diljem Europe 65 godina, prosječna dob izlaska s tržišta rada u 2009. godini je bila oko 61.5 godina, pokazuju podaci Eurostata. Prema anketi Eurobarometra, 42% Europljana vjeruje kako će svoj trenutni posao moći obavljati do 65. godine pa i dulje, no 17% ih očekuje kako trenutni posao neće moći nastaviti obavljati nakon 59. godine. Agencija EU-OSHA aktivno je uključena u promoviranje Europske godine aktivnog starenja 2012., kako bi se naglasila potreba za dobrom sigurnošću i zdravljem na radu tijekom svih faza radnoga vijeka.
