Od ukupno 284,6 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine njih 14,57 posto ili gotovo 41,5 milijardi kuna odnosi se na tzv. loše kredite, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Po podacima HNB-a udio tzv. loših kredita, odnosno djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita porastao je za 0,6 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine, kada je njihov udio bio 13,93 posto.
Rast udjela ‘loših’ kredita još je izraženiji na godišnjoj razini i iznosi više od 1,8 postotnih bodova, s 12,74 posto krajem ožujka 2012. na 14,57 posto krajem trećeg ovogodišnjeg mjeseca, pokazuju podaci koje je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.
Prema tim podacima, zamjetan rast udjela ‘loših’ kredita bilježi se od 2008. godine, kada je njihov udio iznosio 4,94 posto, da bi u rujnu 2010. premašio 10 posto i krajem te godine iznosio 11,23 posto. Krajem 2011. udio ‘loših’ kredita popeo se na 12,43 posto, iznad 14 posto prvi su put bili u rujnu prošle godine, a razina s kraja ožujka ove godine najviša je do sada zabilježena.
Podaci o djelomično nadoknadivim i potpuno nenadoknadivim kreditima u ukupnim kreditima po sektorima pokazuju da najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva, kod kojih je upitna naplata više od četvrtine kredita, odnosno od ukupno 109 milijardi kuna kredita, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 26,24 posto, ili iznos od 28,6 milijardi kuna.
Udio loših kredita trgovačkih društava u odnosu na kraj 2012. godine, kada je iznosio 24,96 posto, porastao je za skoro 1,3 postotna boda, a u odnosu na ožujka lani, kada je bio na razini od 21,01 posto, do kraja trećeg mjeseca ove godine povećan je za više od 5,2 postotna boda.
Ukupni pak krediti stanovništvu krajem ožujka iznosili su gotovo 126 milijardi kuna, od čega je ‘loših’ kredita 12,2 milijarde kuna, što je udio od 9,67 posto. Usporedbe radi, krajem 2012. taj je udio bio 9,49 posto, a krajem ožujka lani 8,74 posto.
Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita, koji su na kraju ožujka ove godine iznosili gotovo 59 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 6,36 posto ili 3,75 milijardi kuna.
Po iznosu kredita kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s oko 37 milijardi kuna na kraju ožujka, a kod njih je udio loših kredita bio 9,07 posto ili 3,35 milijardi kuna.
Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 24,58 posto, odnosno od 3 milijarde kuna upitna je naplata 742,7 milijuna kuna. Kod ostalih kredita stanovništva, kojih je krajem ožujka bilo 11,8 milijardi kuna, ‘loših’ je kredita 23,54 posto, dakle 2,7 milijardi kuna.
Udio teško naplativih potraživanja temeljem prekoračenja po transakcijskim računima iznosio je pak krajem ožujka 14,9 posto, kod kredita po kreditnim karticama 4,53 posto, a kod autokredita 4,06 posto.
Podaci središnje banke pokazuju i da državne jedinice najurednije plaćaju svoje kredite – od ukupno 38,3 milijarde kuna kredita državnim jedinicama krajem ožujka ove godine udio loših kredita tog sektora bio je 0,24 posto.
Podaci o kvaliteti kredita po valutama pokazuju da je krajem ožujka od ukupno gotovo 74 milijarde kuna kredita u kunama (bez valutne klauzule) u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznos od 12,5 milijardi kuna, ili 16,98 posto.
Udjel loših kredita vezanih uz euro i švicarski franak je podjednak, u eurima 13,68 posto, a u francima 13,65 posto.
Tako je od ukupnog iznosa od 180,9 milijardi kuna kredita u ili vezanih uz euro u kategoriji loših iznos od 24,7 milijardi kuna, dok je od 27,2 milijarde kuna kredita u francima upitna naplata 3,7 milijardi kuna.
Kada je riječ o kreditima u francima najteža je situacija s poduzećima gdje je upitna naplata više od polovice kredita u toj valuti. Naime, poduzeća u francima imaju nešto više od dvije milijarde kuna kredita, a u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od gotovo 1,1 milijardu kuna, ili 51,99 posto njih.
Stanovništvo ima 24,8 milijardi kuna kredita vezanih uz franak, od čega je upitna naplata 2,6 milijardi kuna, odnosno udio loših u ukupnim kreditima u francima je 10,51 posto. Pritom je kod stambenih kredita građana u francima udio loših kredita 9,62 posto, dok je on najizrazitiji kod ostalih kredita stanovništvu i iznosi 26,94 posto.
