ZPP za razdoblje do 2020. godine rezultat je pete reforme poljoprivredne politike Unije dovršene prošle godine, kada su kao ciljevi zajedničkog djelovanja članica Unije na području poljoprivrede određeni jačanje konkurentnosti tog sektora te osiguranje sigurne i dostupne hrane potrošačima uz istodobnu zaštitu okoliša i vitalnosti sela.
Za ostvarivanje tih ciljeva članicama je od 2014. do 2020. na raspolaganju više od 362,7 milijardi eura ili 37,8 posto ukupnog proračuna EU u tom razdoblju.
Ravnatelj Uprave Neposrednih potpora u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Pierre Bascou udio poljoprivrede u proračunu, nesrazmjerno visok prema npr. broju poljoprivrednika ili udjelu u ukupnom gospodarstvu, pojasnio je da je to jedina politika unutar Unije koja se financira uglavnom iz EU, dok ostale javne politike pretežito financiraju same članice.
U EU, naime, među 500 milijuna stanovnika ima tek oko 14 milijuna poljoprivrednika i još približno 4 milijuna zaposlenih u povezanim djelatnostima pa je, uslijed tako niskog udjela, EU najveći svjetski uvoznik prehrambenih proizvoda – godišnje ih se uveze za gotovo 60 milijardi eura.
Uz to, rekao je Bascou, udio poljoprivrede u EU proračunu unazad 30-tak godina smanjen je sa 75 na manje od 40 posto.
Od ukupnog iznosa ‘poljoprivrednog proračuna‘ do 2020. glavnina, odnosno 277,8 milijardi eura namijenjeno je za izravna plaćanja i tržišno povezana plaćanja, a gotovo 85 milijardi kuna za ruralni razvoj.
Za Hrvatsku je od tog iznosa namijenjeno oko 2,3 milijarde eura, a temelj za dobivanje sredstava, kao i za ostale zemlje članice, su programi ruralnog razvoja, kao dio provedbenih akata ZPP, čije se usvajanje očekuje u idućim mjesecima.
Uz pripremu nacrta novih programa za ruralni razvoj, zemlje članice morat će ove godine donijeti i odluke vezane uz načine izravnih plaćanja, s kojima će se započeti od siječnja 2015. godine.
