U Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (N.N. 123/10 od 4. 11. 2010.) uvrštene su izmjene i dopune koje je Institut za razvoj obrazovanja (IRO) u suradnji s Hrvatsko-američkom zakladom za obrazovanje i izobrazbu uputio premijerki Kosor i ministru Šukeru u travnju 2010. godine u sklopu kampanje „Stop oporezivanju stipendija“.
Time je uspješno dokinuta još jedna nelogičnost hrvatske birokracije i stvorene su osnovne pretpostavke za sve one koji žele ulagati u programe stipendiranja.
Ukinut limit iznad 1.600 kuna
Novi pravilnik o porezu na dohodak detaljno propisuje provedbu novog zakona o porezu na dohodak (koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010.) te mijenja dosadašnju praksu prema kojoj su se stipendije za redovno studiranje, u dijelu u kojemu su prelazile neoporezive limite od 1.600,00 kn (odnosno samo „iznimno“ 4.000,00 kn za izvrsna postignuća), tretirale kao drugi dohodak pa je udio poreza na dohodak, prireza i posebnog poreza u neto stipendiji iznosio između 31% i 44%.
Glavne promjene koje se odnose na stipendiranje u Pravilniku o porezu na dohodak nalaze se u članku 45. kojim se reguliraju primici na koje se ne plaća porez na dohodak. Značajna je novina točka 7. te stavci 4. i 5. spomenutog članka kojima se omogućuje isplata stipendija u visini stvarnih troškova studiranja bez poreznog opterećenja. Umjesto dosadašnjeg ograničavanja neoporezivog iznosa stipendija kojima se mogao pokriti samo dio ukupnih troškova studiranja, neoporezive stipendije mogu sada pokriti troškove školarina, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, prehrane, knjiga i dr. Pravilnik je također uvažio prijedloge IRO-a i Zaklade za učinkovitu kontrolu namjenskog trošenja neoporezivih stipendija te je detaljno propisao procedure i dokumentaciju potrebnu za transparentno izvještavanje o dodijeljenim stipendijama.
Za Hrvatsku i inozemstvo
Novi pravilnik omogućuje isplatu neoporezivih stipendija za redovno studiranje ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. To će omogućiti povećanje mobilnosti hrvatskih studenata i nastavnika što je jedan od glavnih ciljeva Bolonjskog procesa, čija je Hrvatska potpisnica. Važno je napomenuti da spomenute stipendije mogu dodjeljivati samo zaklade, ustanove i druge institucije registrirane u Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima te su osnovane s namjenom stipendiranja. Time se daje poticaj razvoju zakladništva kao najtransparentnijeg pravnog okvira za ulaganje u programe stipendiranja.