Rezultati su pokazali da su građani/privatni investitori vrlo kritični prema postupcima svojih vlada u rukovanju krizom eura. Tek mali dio smatra da su njihove vlade dobro ili vrlo dobro postupale u toj krizi.
Sveukupno, pozitivne stavove prema euru više su iskazali muškarci, koji bi generalno ipak više željeli opstanak jedinstvene valute. Tako misle uglavnom i osobe s višim obrazovanjem. Korelacija je vidljiva i kod zemalja koje bi se jedenog dana mogle pridružiti euru, te su oni s višim stupanjem obrazovanja u Poljskoj, Švedskoj i V. Britaniji otvoreniji prema uvođenju eura.
Općenito se može sažeti (za privatne osobe/potrošače u Europi): oni koji već imaju euro uglavnom ne mogu zamisliti život bez njega, ali oni koji ga nisu uveli niti ga ne žele prihvatiti. U svim zemljama, gdje je provedeno istraživanje, nezadovoljni su s načinom kako su njihove vlade rješavale problem krize eura, ali ipak vjeruju da će euro opstati u narednih deset godina.
Reakcije u zemljama eurozone
Grčka: kao što se može i očekivati 79% Grka je jako nezadovoljno potezima svoje vlade (58% vrelo nezadovoljno) što je najlošija ocjena od deset obuhvaćenih zemalja. Stoga se pokazalo da 44% ispitanih ne vjeruje da će se euro održati u slijedećih deset godina. Ipak, većina bi željela da euro opstane – čak njih 81%.
Italija: postupanje vlade u krizi eura negativno je ocijenilo 75% ispitanih u
Italiji. No, 82% Talijana vjeruje da će euro opstati u narednih deset godina. Samo 31% bi željelo da im se vrati lira.
Španjolska: i tu je većina ispitanih nezadovoljna ponašanjem svoje vlade u krizi – 78%. Povratak pezete želi 40% ispitanika (to su prvenstveno oni s nižim primanjima i niže razine obrazovanja). Oko tri od četiri ispitanika vjeruje da će se euro zadržati kao jedinstvena valuta u slijedećih deset godina.
Portugal: oko 64% ispitanih je nezadovoljno postupcima vlade u krizi a oko 40% smatra da euro ne može opstati u Portugalu u slijedećih deset godina (tako najviše misle oni stariji od 60 godina). Približno 38% Portugalaca želi da se vrati njihova prijašnja nacionalna valuta – escudo, dok ostali žele i dalje nastaviti plaćati u eurima.
Francuska: više od polovine ispitanih (56%) je nezadovoljno vladinom politikom rješavanja krize eura. Sličan je i udio onih koji imaju pozitivan stav prema euru. Oko 58% želi zadržati euro ali 42% bi radije povratak franaka. Ipak, 67% ispitanih misli da će euro opstati u Francuskoj u narednih deset godina. Kod osoba koje posjeduju preko 50.000 eura ili im je mjesečni prihod preko 2.500 eura taj udio raste na 77%. U opstanak eura u Francuskoj dominantno vjeruju i osobe koje su mlađe od 40 godina.
Njemačka: I ovdje su ispitanici jako kritični te ih 63% negativno ocjenjuju postupke svoje vlade. Dok 66% Nijemaca smatra da će i u slijedećih deset godina plaćati s eurima, samo ih je 15% apsolutno sigurno u to. Kao u Španjolskoj i Francuskoj oko 40% Nijemaca bi željelo natrag svoju staru valutu. Među njima je najviše onih s niskim primanjima i nižim stupnjem obrazovanja.
Nizozemska: tu je ocjena vladinih postupaka u krizi eura nešto povoljnija (22%), 31% ih se ne može odlučiti za ocjenu a 47% ima negativne stavove. Sveukupno 80% ispitanih vjeruje da će euro postojati u Nizozemskoj i za deset godina, a 70% ih i dalje želi da ostane euro.
Zemlje izvan eurozone
Među zemljama koje nisu uvele euro – Švedska, Poljska, V. Britanija – više je građana koji su neodlučni. Tu više ispitanika smatra da su manje zahvaćeni krizom eura i više ih niti ne žele uvođenje eura.
Velika Britanija: Postupke vlade u vezi s krizom eura kritički ocjenjuje 44% ispitanih, još 40% nema jasan stav, a samo 16% ih ima pozitivno mišljenje. Oko 60% ispitanih misli da će euro opstati i slijedećih deset godina (ali samo 9% ih je uvjereno u to). Ovdje čak 97% ispitanih želi da i dalje koriste svoju valutu – britansku funtu.
Poljska: Samo 38% ispitanih misli da je njihova vlada loše postupala u vezi s krizom eura ali 42% ne može dati ocjenu. Čak 84% Poljaka želi i dalje zadrži zlote. Približno 68% ispitanih smatra da će se eurozona održati i u slijedećih deset godina.
Švedska: gotovo polovina ispitanih smatra da se vlada u Švedskoj dobro nosila s krizom eura. Kod bogatijih Šveđani taj udio prelazi i 50%. Približno 70% ispitanih smatra da će euro opstati i u narednih deset godina. No, vrlo je mali postotak onih koji bi prihvatili euro kao svoju valutu (12%).
GfK
