“Prijedlog zakona je pokušaj demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora koji se trenutno nalaze u tenziji u hrvatskom društvu”, rekao je Bauk.
Taj kompromis, naveo je, odražava se u tome što se uvodi životno partnerstvo kao formu zajedničkog života istospolnih osoba, a institucija braka i dalje ostaje ograničena na zajednicu heteroseksulanih osoba.
Na prijedlogu se dosta dugo radilo “i pokušavalo pomiriti suprotstavljena stajališta”, a kroz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dobiveno je nekoliko stotina primjedbi, koje su ugrađene u prijedlog zakona, rekao je Bauk.
“Prijedlog zakona odražava činjenicu da značajan dio građana ima određenu bojazan ili skepsu u pogledu značajnih intervencija u načine na koji je tradicionalno obilježen obiteljski život u hrvatskom društvu. Bez obzira smatra li netko takav stav utemljenim ili ne, činjenica je kako se radi o legitimnom demokratskom pravu na drugačije mišljenje”, dodao je.
Također, naglasio je, predloženi zakon jasno održava i svijest da je potrebno sveobuhvatno regulirati položaj istospolnih zajednica kako bi se uklonile postojeće prepreke njihovoj društvenoj jednakosti i ispunile određene ustavne i europske pravne obveze.
Odražava i obvezu jednakog dužnog poštovanja prema svim građanima, kako izjednačavanja istospolnih zajednica s pravima heteroseksualnih zajednica, tako i na razini simbolike, kao što je na primjer način i postupak sklapanja životnog partnerstva, dodao je Bauk.
Istospolnim partnerima omogućava se tako sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis istog u registar životnog partnerstva, koji vode matični uredi.
“Osigurana su im konkretna, praktična prava, potrebna za svakodnevan normalan život”, naglasio je ministar Bauk.
Razlike koje postoje između istospolnih i heteroseksualnih zajednica u pogledu prava odnose se prvenstveno na položaj djece, i prijedlogom zakona nije omogućeno posvajanje djece od strane životnih partnera, ali je, uvažavajući činjenicu da istospolne zajednice s djecom postoje, predviđena mogućnost stjecanja prava skrbi životnog partnera nad djetetom drugog životnog partnera.
Odluku o stjecanju skrbi donosio bi sud isključivo temeljem zaštite i promicanja dobrobiti djeteta.
Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako predloženi zakon sadrži dobre europske standarde.
“S njima se možda neće svatko složiti, ali mi vjerujemo da su ljudski, dobri, u skladu s Ustavom, pa i s naukom vjerskih zajednica”, rekao je Milanović.
“Do ulaska u EU bili smo zapad istoka, a sada kada smo ušli u EU, ne bi bilo dobro da budemo istok zapada, a zna se što pod time mislim”, kazao je.
Pojedine europske države, dodao je, otišle su “malo dalje, liberalnije”, u odnosu na postojeće standarde u Europi, a “neki nisu išli toliko daleko, liberalno”.
“Među takve ćemo se ubrajati i mi ako usvojimo ovaj zakon. A neki su bogami još u 19. stoljeću. Tamo valjda ne pripadamo”, zaključio je premijer Milanović.
[infopunkt 7552 5]
