– Prinos pšenice je od 3,8 do 6 tona po hektaru u šest organizatora proizvodnje pšenice manji je od trogodišnjega prosjeka u toj županiji, koji iznosi 5,05 tona po hektaru, a u 10 organizatora je jednak ili viši od trogodišnjeg prosjeka, – kazao je Matić.
Oborine utjecale na kavkoću
Po njegovim riječima, prosječni parametri kakvoće pšeničnog zrna su podjednaki na cijelom županijskom prostoru i u pravilu su u granicama standardne kakvoće, osim primjesa, a to je posljedica prekomjernih oborina.
– Prosječna vlaga zrna, standardna vrijednost koja ne smije biti viša od 13 posto, na 12 otkupnih mjesta je ispod 13 posto, a samo na jednom je zanemarivo viša, – rekao je Matić, dodavši kako je prosječna hektolitarska težina, čija je standardna vrijednost najmanje 76, na samo jednom otkupnom mjestu ispod te vrijednosti.
Uljane repice manje od trogodišnjeg prosjeka
Završila je žetva uljane repice, a prinos je od jedne do 2,5 tona po hektaru i u svih organizatora (koji su se s poljoprivrednicima dogovorili o proizvodnji) niži je od trogodišnjeg prosjeka u županiji i iznosi 2,8 tona po hektaru. Uljanom repicom je u toj županiji bilo zasijano 4300 hektara.
Završila je i žetva ječma zasijana na 4700 hektara, a prinosi su od 3 do 5,58 tona po hektaru. U osam organizatora proizvodnje prinos je niži od trogodišnjega županijskog prosjeka i iznosi 4,23 tone po hektaru, a u pet organizatora je jednak ili viši od trogodišnjeg prosjeka.